Treba li nam zaista Hrvatska kuća?

Saborska oporba sa zadrškom je dočekala Vladin prijedlog zakona o osnivanju zaklade Hrvatska kuća Croatia House, o kojem Sabor raspravlja posljednjeg dana redovitog ljetnog zasjedanja, prenosi HRT.

- Postoji niz institucija koje mogu obavljati posao te zaklade, njezinim osnivanjem zapravo se dupliraju poslovi postojećih institucija te u konačnici povećavaju državni troškovi - ustvrdili su zastupnici HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista.

Zakonom se udvostručuju poslovi institucija i ustanova koje se već bave sličnim poslovima, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić držeći da bi korisnije bilo sredstva namijenjena zakladi preusmjeriti u izdavačku djelatnost, konkretno prevođenje hrvatskih djela.

Bori Grubišiću (HDSSB) simptomatično je što je na popisu poslova zaklade na prvom mjestu promicanje vanjske politike pa onda sve ostalo. Iako inicijalnih 200.000 kuna za zakladu ne drži velikim iznosom, upozorava kako nema nadzora nad trošenjem novca te da će Sabor biti tek nijemi promatrač kad upravni odbor bude izvještavao Vladu o financiranju programa.

Ovo je farsičan zakon, ne znamo što će zaklada raditi pored tolikih postojećih institucija, kaže laburist Branko Vukšić. HDZ-ov Duje Marasović poruku predloženog zakona iščitava kao novo povećavanje državnih troškova, čemu se oštro protivi. Vladajuća koalicija na razne načine povećava troškove, kaže Marasović te umjesto toga predlaže smanjenje broja saborskih zastupnika sa 150 na 100. Što će predsjedniku svakog saborskog odbora, pa i onog za kulturu, šofer, neka se voze tramvajem, poručio je Marasović.

Zaklada Hrvatska kuća bi, prema predloženom zakonu, promicala hrvatsku vanjsku politiku, hrvatsku kulturu, umjetnost, povijest, hrvatski jezik i kulturnu baštinu u inozemstvu te pružala pomoć u ostvarivanju ciljeva koje Republika Hrvatska ima prema Hrvatima izvan Hrvatske. Zaklada bi imala upravni odbor s pet članova - predsjednika i četiri člana imenovala bi i razrješavala hrvatska vlada na prijedlog ministara nadležnih za poslove kulture i vanjske i europske poslove. Osnovnu imovinu Zaklade činio bi iznos od 200.000 kuna iz državnog proračuna, a financirala bi se iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara.