Trgovina s Rusijom neće stati, ali pregovori o prodaji Ine hoće

Slučaj je htio da baš uoči nedavnoga opasnog usijanja ukrajinske krize iz hrvatske vlade 'procuri' informacija da dvije ruske velike naftne kompanije, Rosnjeft i Gazpromnjeft, žele kupiti i od Mola preuzeti Inu.

U međuvremenu su se, zbog realne ugroženost državne cjelovitosti Ukrajine, odnosi između SAD-a i EU s jedne te Rusije s druge strane toliko zaoštrili da mnogi analitičari ovih dana ne isključuju ni mogućnost izbijanja velikog rata. Zasad se spor, ipak, svodi na razmjenu 'teških riječi' i prijetnji SAD-a i EU uvođenjem sankcija Rusiji, koja pak najavljuje istovjetnim protumjerama, pa je to bio razlog da dugogodišnjeg dopisnika iz Moskve (još iz vremena SSSR-a), zatim diplomata, a sada čelnika Centra za međunarodne analize u Zagrebu Bogoljuba Lacmanovića zamolimo za njegovo viđenje raspleta tog spora te perspektive razvoja hrvatsko-ruske ekonomske suradnje.

• Jedan ste od analitičara koji tvrde da zbog ukrajinske krize neće izbiti veliki rat.
- Glavni su uzrok krize geopolitički i geostrateški interesi SAD-a, koji odavno ne krije da mu je cilj poluprstenom vojno-politički okružiti Rusiju, koja se od Putinovog dolaska za kremaljsko kormilo uspješno suprotstavlja washingtonskoj težnji stvaranja monopolarnog svijeta u kojem će SAD imati dominantnu i odlučujuću riječ u svim međunarodnim procesima i poslovima. Bivši predsjednik Bush još 2008. godine pokušao je na summitu sjeveroatlantskoga vojnog saveza u Bukureštu primiti Ukrajinu (i Gruziju) u NATO, ali taj je plan propao. Suprotstavila se njemačka kancelarka Angela Merkel procjenjujći da bi to bio udar za ruske nacionalne interese, a što može dovesti do opasne destabilizacije na Starom kontinentu.

• Bilo je i drugih pokušaja odvlačenja Ukrajine iz ruske sfere utjecaja.
- Da, nakon toga je rođen projekt 'Istočno partnerstvo' EU i Ukrajine, kojemu je glavni cilj bio izvući tu veliku europsku zemlju iz ruskog utjecaja, ali ne i primiti, barem ne u dogledno vrijeme, polubankrotiranu i korumpiranu državu koja ima ogroman višak radne snage za punopravnu članicu EU. Kolebanje svrgnutoga ukrajinskog predsjednika Janukoviča u vezi s potpisivanjem tog sporazuma poslužilo je kao fitilj za masovni bunt prozapadnih Ukrajinaca. Ukrajinsko je stanovništvo jako podijeljeno - povijesno, kulturno, vjerski, jezično i nacionalno. Upravo zbog tih činjenica i sve usijanije situacije u Kijevu, a dok je Putin zbog OI-ja u Sočiju šutio, reagirala je Angela Merkel. Znajući da se bez Rusije ne može očuvati cjelovitost ukrajinske države, njemačka je kancelarka upozorila SAD i neke ratobornije europske političare da se problem Ukrajine ne može rješavati formulom 'ili-ili' odnosno, 'ili naša ili njihova'. Na to je uslijedila čuvena izjava pomoćnice američkog šefa diplomacije Viktorije Nuland 'Fuck you EU', koja je dala krila naoružanim pobunjenicima da za dva dana de facto naprave puč.

>>> Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.