Zub pandemije koronavirusa osim gospodarstva nagrizao je i upravljačku moć žena u hrvatskom biznisu, pokazuje Liderova rang-lista 300 najmoćnijih žena. Ove je godine ona svedena na 31,6 milijardi eura, pala je za 6,5 posto u odnosu na lani, kad je iznosila 33,8 milijardi eura. Žene u Hrvatskoj upravljaju s 2,2 milijarde eura manje. Zanimljivo, za isti taj iznos bile su 'kraće' i lani. Sa željom afirmacije ženskog poduzetništva, Lider, u suradnji s tvrtkom Dun&Bradstreet, već 16. godinu zaredom donosi listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa rangiranih prema upravljačkoj moći, odnosno ukupnim prihodima koje su kompanije kojima upravljaju ili nadziru ostvarile u prošloj godini. O najmoćnijim ženama piše Nikolina Oršulić.
U prvom redu zbog epidemioloških ograničenja koja su najviše pogodila turizam, ugostiteljstvo i usluge, koji su generatori sive ekonomije, pandemija je blagotovorno utjecala na smanjenje udjela sive ekonomije u gospodarstvu. Pitanje za milijun dolara jest hoće li tako ostati. Izreka koja se davno pretopila u činjenicu 'što južnije, to tužnije' u svijetu sive ekonomije bez problema se može proširiti na 'što istočnije, to moćnije'. Prezican udjel sive ekonomije nije moguće izračunati, no procjene kojima barataju ekonomisti i institucije prilično su točne (iako ne i precizne). O primirivanju sive ekonomije piše Gordana Gelenčer.
U posljednje vrijeme ulagački fondovi realizirali su više velikih preuzimanja u hrvatskome privatnom zdravstvenom sektoru, a analitičari kažu da je to tek početak. Liječnici i osnivači privatnih zdravstvenih praksi ulaze u zrelije godine i žele svoj dosadašnji rad kapitalizirati te postaju otvoreni za ponude i prodaju, a takvi i jesu na ulagačkom ciljniku. Najvruća roba na domaćem tržištu sada je privatni zdravstveni sektor o kojem piše Ksenija Puškarić.
U novom broju čitajte i životnu priču Ilije Tokića, kao intervju koji je Matilda Bačelić odradila s Mirtom Kapural, predsjednicom Vijeća AZTN-a.
Uz novi broj stiže i poseban prilog DOP – društveno odgovorno poslovanje.