U Saboru rebalans proračuna

Hrvatski sabor počinje 8. sjednicu u sedmom sazivu, na kojoj se očekuje donošenje rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna.

Izmjene i dopune proračuna su i prva od ukupno 65 točka predloženog dnevnog reda sjednice, čiji je prvi dio zakazan na tri tjedna, odnosno do 26. travnja.

Vladinim prijedlogom rebalansa prihodi državnog proračuna smanjuju se za 253,9 milijuna kuna, na ukupno 113,4 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 874 milijuna kuna, na 123,6 milijardi kuna.

Prijedlog rebalansa državnog proračuna, koji se temelji na očekivanoj stopi rasta gospodarstva od 0,7 posto, što je znatno manje od prijašnje projekcije od 1,8 posto, predstavio je jučer na Odboru za financije ministar Slavko Linić.

Objasnio je da je očekivana stopa rasta korigirana zbog niza problema u državnim investicijama, zbog nesređenog građevinskog sektora, ali da ni privatni sektor uz sve poticaje, nije ostvario nijednu važniju investiciju. Kao poseban problem naveo je splitski Konstruktor, koji je u siječnju zaustavio investicijske aktivnosti u cestogradnji.

To su sve razlozi da shvatimo da se dobar dio investicija neće ostvariti, rekao je Linić, ističući da je Vlada zbog toga odlučila smanjiti proračunski deficit na razinu nižu od one iz 2012. Rekao je i da bi proračunski rashodi bili približno jednaki prihodima kada ne bi bilo kamate na enormno visok javni dug, koji je između 176 i 180 milijardi kuna.

Ustvrdio je da se novi dug stvara zbog restrukturiranja brodogradnje i željeznice te da su to sve dubioze koje je Vlada zatekla, a koje su rezultat neodgovorne politike u proteklom razdoblju. Naveo je da ćemo se uskoro s javnim dugom približiti razini 60 posto BDP-a.

HDZ-ovi saborski zastupnici ocijenili su da predloženi rebalans neće biti i posljednji te da je riječ o dokumentu bez smisla, donesenom samo kako bi se Liniću olakšalo zaduživanje u SAD-u.

HDZ-ovac Ivan Šuker na konferenciji za novinare u Saboru ustvrdio je da Vlada nije obrazložila zašto predlaže rebalans u kojemu nema promjene ekonomske ni fiskalne politike. Kazao je kako razumije neurozu ministra financija jer je evidentno da, usprkos povećanju PDV-a od 8,7 posto ili dva postotna poena, usprkos ukidanju nulte stope i dizanju na 5 posto, usprkos uvođenju fiskalne blagajne i fiskalizaciji te objavi liste dužnika situacija u proračunu nije nimalo blistava.

Odbacio je Linićeva tumačenja da je za nova zaduživanja kriva bivša HDZ-ova vlast, ističući kako Vlada 2013. više nema pravo pozivati se na ono što je radio HDZ. Linić će Hrvatsku u ove dvije godine zadužiti za 23 do 24 milijarde kuna, a u iduće četiri godine ovom dinamikom će dug porasti za 40 milijardi, ustvrdio je Šuker. Kazao je i da državi nedostaje 1,4 milijarde kuna da bi pokrila rashode za plaće, a da je smanjenjem bruto osnovice Vlada uštedjela tek od 470 do 500 milijuna kuna.