Vujčić: Bolje je na miran način uvoditi euro
Prije nego što krene u pregovore o ulasku u europsku monetarnu uniju, za Hrvatsku je bitno da zaustavi rast udjela javnog duga u BDP-u, koji je lani premašio 60 posto, a i ove će godine imati tendenciju rasta, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
- Prije nego se promjeni putanja, odnosno prije nego javni dug ne krene padajućom stazom, mislim da ne treba niti počinjati razgovore o ulasku u eurozonu. Tek kad se to dogodi, možemo pristupiti tim razgovorima - kazao je Vujčić novinarima, nakon panela o stabilnosti i monetarnoj politici u regiji središnje i istočne Europe (SIE) u sklopu Euromoney konferencije u Beču.
Kako je dodao, bolje je na miran način uvoditi euro.
- Treba mirno poduzimati sve ono što se zna da je potrebno za ulazak u eurozonu, a onda, ovisno o rezultatima, odabrati povoljni trenutak za pristupanje pregovorima o ulasku - smatra Vujčić.
Govoreći na panelu o monetarnoj stabilnosti, Vujčić je istaknuo da će HNB u ovoj godini nastaviti podupirati okruženje s niskim kamatama.
- HNB već godinama ne provodi repo aukcije jer za njih nema potrebe. Kamate na Tržištu novca su na povijesno niskim razinama, kao i prinosi na domaće trezorske zapise. Nastavit ćemo podupirati takvo okruženje u 2014. i u godinama iza nje - izjavio je Vujčić.
Istaknuo je i da je nedavno HNB uveo mjeru za poticanje kreditiranja gospodarstva. Naime, Savjet HNB-a smanjio je stopu obvezne pričuve s 13,5 na 12 posto, čime je bankama oslobodio 4,7 milijardi kuna kako bi se potaknulo kreditiranje gospodarstva.
Govoreći o potrebi poboljšanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, Vujčić je kazao da je produktivnost u Hrvatskoj porasla, te da je trošak po jedinici rada u zadnje četiri godine pao.
- No to je tek jedan dio priče. Hrvatski problem je u privlačenju izravnih inozemnih investicija - napomenuo je Vujčić.
Na panelu, na kojem su sudjelovali i predstavnici monetarnih vlasti iz Mađarske, Češke, Rumunjske i Litve, čulo se još i da se prvi koraci Feda prema smanjivanju monetarnih poticaja američkom gospodarstvu pažljivo prate, no nitko ne očekuje se da će to imati izravne učinke na monetarne sustave u SIE regiji.
Isto tako, istaknuto je da problem u regiji nije niti deflacija, a zbog pada cijena hrane i goriva, kao i jaza između stvarne i potencijalne proizvodnje, nema opasnosti niti od inflacije.
- U Hrvatskoj ne vidim veliku opasnost od deflacije. Stopa inflacije usporava, pa je tako u 2013. iznosila u prosjeku 2,3 posto, a za ovu godinu projiciramo 1,3 posto. Inflacija usporava zbog pada cijena hrane i goriva, no temeljna inflacija ipak raste - zaključio je Vujčić.
