Vujčić: Ključ su investicije, one su inicijalni okidač rasta

Kao i sve ostale institucije (i analitičari) i HNB je u odnosu na ovogodišnji srpanj pogoršao svoje makroekonomske prognoze za Hrvatsku: ove će godine stopa BDP-a umjesto minus 0,2 iznositi minus 0,5 posto, a 'oporavak' u 2015., mjeren istim pokazateljem, umjesto 0,4 bit će 0,2 posto.

Dakle, stagnirat će. Pri tome će toj stagnaciji najviše pridonijeti izvoz i uvoz, koji će rasti i u 2015., ali znatno sporije nego dosad. Kako je na tradicionalnom susretu s novinarima pojasnio guverner Boris Vujčić, usporavanje je rezultat takozvanoga roterdamskog efekta: kada zemlja svježe ulazi u EU, pogotovo zemlje poput nas koje imaju prilično luka, volumen izvoza i uvoza naglo se poveća, no s vremenom se ispuhuje, pa udjel izvoza i uvoza pada. Neće se posebno oporaviti ni osobna potrošnja, unatoč učinku izmjena u porezu na dohodak teškom 2,1 milijardu kuna. Taj novac ionako služi daljnjem razduživanju. Ono što bi najviše trebalo pogurati BDP (na duže staze) jesu investicije.
- Ključ su investicije, one su inicijalni okidač rasta BDP-a, a njih neće biti dok ne poboljšamo investicijsko okruženje – ponavlja guverner.

Ništa nova nema ni na nebu korporativnoga kreditiranja. Bankarski sustav puca od likvidnosti (pa nema ni potrebe za HNB-ovim operacijama na otvorenome tržištu), no potražnje poduzeća za kreditima baš i nema. Pad domaćeg financiranja poduzeća u ovoj je godini dosegnuo 2,7 posto, ponajviše zbog razduživanja državnih poduzeća i stagnacije potražnje za kreditima privatnih poduzeća koja su se (ona koja udovoljavaju uvjetima) okrenula – inozemstvu.

Ukupno domaće i inozemno financiranje, unatoč svim predstečajnim problemima realnoga sektora, kumulativno je od krize poraslo čak 13,5 posto, uz istodoban pad investicija, iz čega guverner izvodi zaključak kako kreditiranje i investiranje nemaju izravne veze.
Banke su, nastavio je viceguverner Damir Odak, dobro, što je potvrdio i nedavni EU test otpornosti na šokove. Pokrivenost kredita ispravcima vrijednosti podignulo se do razine od 50 posto, što bi trebalo biti dovoljno da kapital banaka bude zaštićen. Najveći su problemi, očekivano, u sektoru građevine i poslovanju s nekretnina gdje su nenadoknadivi plasmani dosegnuli 60, odnosno 50 posto.

O stanju u državnome proračunu sve je rečeno. U HNB-u ne vjeruju da će država uspjeti ovogodišnji deficit održati na razini od pet posto, računaju da će to, prema novome statističkom standardu, iznositi 5,9 posto što znači da će se iduće godine morati nastaviti s fiskalnom konsolidacijom u sklopu procedure prekomjernog deficita.