Zaboravite na socijalu, novac će dobiti samo uspješni

Možda sa zebnjom, a možda i s pozitivnom tremom naš poslovni svijet iščekuje 1. srpnja, dan kada Hrvatska ulazi u novo razdoblje svoje povijesti. Mnogi poduzetnici nisu sigurni hoće li izdržati fazu prilagođavanja, jer nije riječ samo o konkurenciji, nego i o drukčijoj kulturi poslovanja, poštovanja zakona.

Pitanje je koliko bi to naše tvrtke mogle izdržati bez obzira na to što žele poštovati pravila. Primjerice, budu li obrtnici morali plaćati PDV na ispostavljene račune, u našim prilikama mogli bi to nekako izvrdavati, na što su prisiljeni, ali pitanje je kako bi to uspjeli s nekim propisom EU.
Ipak, nije nepoznato da EU nudi i šansu, mada još uvijek mnogi o tome malo znaju. Primjerice, o politici poticaja. U Vladi nam kažu da je sada teško nešto konkretno reći jer da mnogo toga ovisi prije svega o hrvatskim tvrtkama, ali u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije napominju da će Hrvatskoj u idućem financijskom razdoblju biti na raspolaganju 11,7 milijardi eura iz fondova EU.
- Koliko će biti iskorišteno ovisi o nama samima i kvaliteti projekata. Stoga Hrvatska jača svoje administrativne kapacitete i kontrolne mehanizme kako bi povećala apsorpciju tog novca - poručuju iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Ohrabruje da je u proteklih godinu dana u tom smislu ostvaren znatan napredak jer, kažu u Vladi, podignuta je iskorištenost IPA-inih fondova s 37 na 63 posto ukupne alokacije za razdoblje od 2007. do 2013. U ovoj pak godini očekuju realizaciju projekata EU u vrijednosti od oko dvije milijarde kuna, u idućim godinama između četiri i šest milijardi kuna na godinu, a trenutačna je vrijednost projekata koji bi mogli povući sredstva iz fondova EU oko 20 milijardi kuna.

Kohezijski fond

Govorimo li pak o hrvatskom Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, koji definira poticaje za ulagačke projekte, onda se ništa bitno neće promijeniti, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva. Drugim riječima, taj je Zakon usklađen sa zakonodavstvom EU, a najveća će promjena za hrvatske tvrtke biti ta da će za svoje investicije imati pristup poticajima iz raznih fondova EU. Posebice se to odnosi na ERDF (European Regional Development Fund), koji ima za cilj jačanje gospodarske i socijalne kohezije u EU na način da pokušava uravnotežiti neujednačeni razvoj svojih regija. Iz tog fonda financiranje može teći u četiri smjera: prvi je odobravanje direktnih potpora investicijama tvrtki za stvaranje održivih radnih mjesta; drugi je za infrastrukturu vezanu uz istraživanje i razvoj, telekomunikacije, okoliš, energiju i transport; treći su smjer financijski instrumenti (fondovi rizičnoga kapitala, lokalni razvojni fondovi i sl.) kao podrška lokalnom i regionalnom razvoju; a na kraju sredstva mogu biti odobrena i za mjere tehničke pomoći.
U Ministarstvu gospodarstva vele da ne očekuju nikakve teškoće u ostvarivanju prava na poticaje ako se budu poštovali svi uvjeti propisani Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja te svi ostali uvjeti propisani raznim natječajima koji će se objavljivati. Vlada trenutačno izrađuje strateške dokumente koji će biti podloga za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU te će se tim dokumentima, koji moraju biti u skladu s regulativama EU i nacionalnim zakonodavstvom, točno odrediti tematska područja investiranja i proračun.

Za malo poduzetništvo

Kad je pak u pitanju Ministarstvo poduzetništva i obrta, u njemu također ističu da će EU pružiti neke nove prilike za sljedeće financijsko razdoblje EU od 2014. do 2020. Našim će poduzetnicima i obrtnicima na raspolaganju biti znatno veći iznosi sredstava, a u tom Ministarstvu planiraju postupan prelazak s potpora male vrijednosti (koje ne smiju biti veće od 200 tisuća eura tijekom tri fiskalne godine) na regionalne potpore, koje prema sadašnjoj regulativi EU dozvoljavaju dodjelu i do 7,5 milijuna eura.
- Tako će već u srpnju, nakon što uđemo u Europsku uniju, iz prvoga objavljenog natječaja za potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti moguće dobiti od 500 tisuća do tri milijuna eura. Dopušteni intenzitet potpore bit će do 60 posto za male poduzetnike, odnosno do 50 posto za srednje poduzetnike, što znači da će oko 50 posto prijavljenog projekta poduzetnici morati financirati iz vlastitih sredstava - poručuju iz Ministarstva Gordana Marasa.
No isto tako u Vladi upozoravaju da će se korisnici potpore u realizaciji svoje investicije trebati pridržavati pravila javne nabave. To bi, kažu, moglo predstavljati izazov za privatne tvrtke, koje, za razliku od javnih tijela, nemaju iskustva s provedbom potrebnih procedura, ali iz Ministarstva poduzetništva i obrta na to dodaju da planiraju osigurati tehničku pomoć svim svojim korisnicima kako bi se izbjegle eventualne nepravilnosti koje bi mogle dovesti do vraćanja dobivenih sredstava.
Iako financijsku omotnicu još nije usvojio Europski parlament, Ministarstvo poduzetništva i obrta očekuje oko dvije milijarde eura u sedmogodišnjem razdoblju, odnosno oko 250 milijuna eura na godinu za nepovratne potpore i oko 250 milijuna eura za financijske instrumente. To je, napominju u Ministarstvu, znatan rast u odnosno na dostupna sredstva iz nacionalnog proračuna, koja su oko 100 milijuna eura na godinu. Kad se tome pridoda i 50 posto vlastitog sufinanciranja od strane poduzetnika, očekivani iznos raste na četiri milijarde eura investicija u malo gospodarstvo. Naravno, ako EU odobri sve te projekte.

Poljoprivredi i turizmu najviše

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će Hrvatskoj u EU na raspolaganju biti 706 milijuna eura na godinu temeljem Zajedničke poljoprivredne politike, od čega će 373 milijuna eura biti namijenjeno za izravna plaćanja, a 333 milijuna eura za ruralni razvoj. U Ministarstvu turizma ističu da su politika i sustav poticaja i potpora u njihovom sektoru već dulje usklađeni sa Zakonom o državnim potporama, koji je pak u potpunosti sukladan direktivama EU. Tako se za hrvatske tvrtke u turizmu neće ništa bitno mijenjati jer već sad posluju u skladu s tim pravilima, pa u tom smislu neće biti nikakvih teškoća. Hrvatski će turizam iz proračuna u EU za financijsku perspektivu od 2014. do 2020. imati na raspolaganju nešto više od 11 milijardi eura, a za proces priprema za to nadležno je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Ministarstvo turizma u tome aktivno sudjeluje i nastojat će, u suradnji sa spomenutim nadležnim Ministarstvom i ostalim partnerima, osigurati što više mogućnosti za turistički sektor, poručuju.
U konzultantskoj tvrtki Omega softwareu očekuju da ćemo do kraja godine obilježiti pozitivan trend u realizaciji projekata koje financira EU. No, s druge strane, pitanje je koje bi naše gospodarske grane imale najviše šanse da povuku znatan dio poticaja i sredstava iz drugih fondova EU. U Omega softwareu kažu da je teško precizirati grane, ali smatraju da to ponajprije ovisi o stupnju razvoja pojedine grane i spremnosti na investicije u njoj. S obzirom na to da je riječ isključivo o poticajima razvoja, napominju (a ne o uglavnom socijalnim poticajima kakvi su u Hrvatskoj, kažemo mi), najbolje su pripremljene grane koje se najbrže razvijaju i prate tempo europske konkurencije.
- Prema mojim iskustvima, to su informatika, energetika, turizam, proizvodnja hrane, zdravstvene usluge itd. - kaže voditeljica zajedničkih službi u Omega softwareu Gabrijela Varga.

Hoćemo li znati i moći?

Ona napominje da poticaji prije svega uvode red na tržištu i jasno diferenciraju uspješne i potentne kompanije od kompanija u teškoćama, što će biti najveća promjena za Hrvatsku općenito gledano. I ona smatra da se dosad u Hrvatskoj na poticaje gledalo kao na djelomično socijalni faktor i vjeruje da je to vrijeme iza nas, jer je svrha poticaja pomoći uspješnima da bi lakše investirali i pokretali nove projekte.
- Ključni je problem poticanja gospodarstva, bila tvrtka d.d., d.o.o. i sl., u tome što su sredstva za sada vrlo ograničena te je kod svake prijave višestruko više projekata od budžeta natječaja. Nadamo se da ćemo ulaskom u EU dobiti mogućnost aplikacije na natječaje sa znatno većim proračunima. Drugi problem je što većina kompanija nema adekvatno educirane djelatnike koji bi pripremali materijale za prijavu na natječaje. Također se dobar dio kompanija ne snalazi u šumi raznih raspisanih poticaja i javnih natječaja te nema adekvatnu informaciju na što bi mogle aplicirati - kaže Varga.
Možda je najbolje reći da nove prilike pomalo plaše naše poduzetnike, jer toliko je mogućnosti, a opet toliko jasno definiranih pravila da će samo kvalitetni projekti moći proći. No stara poslovica kaže da hrabre sreća prati, pa ako naše tvrtke imaju potencijala, a sigurno je da imaju jer nije baš sve tako crno, prijelazno razdoblje, odnosno faza prilagođavanja, moglo bi se izdržati. Kad su mogli mnogi, zašto ne bi i hrvatske tvrtke.