Zakon koji se primjenjuje samo na Mesića

Saborska oporba usprotivila se jučer izmjenama Zakona o pravima i dužnostima predsjednika Republike Hrvatske, kojim se smanjuju prava predsjednika nakon prestanka mandata, a zastupnici su nezadovoljni zbog činjenice da se te restrikcije neće odnositi i na bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, kojem je doživotno zajamčen ured i viša mirovina od one koju će imati bivši predsjednici u budućnosti.

- Osobno protiv Mesića nemam ništa, ali zašto bi on trebao biti jedina osoba u ovoj državi na koju se odnosi jedna zakonska uredba, koja se više nikad na nikoga neće primijeniti - upitao je laburist Dragutin Lesar. Na obrazloženje Vlade da se ne mogu ukidati stečena prava, rekao je da 'Sabor u prosjeku mjesečno ukida barem jedno stečeno pravo nezaposlenima, sirotinji i beskućnicima, argumentirajući to krizom, štednjom ili promijenjenim okolnostima'. - Je li u pozadini paranoja i strah da se Mesić ne bi slučajno aktivirao na lokalnim izborima pa nekome napravio nered i pomrsio račune - upitao je Lesar.

Davorin Mlakar (HDZ) izračunao je da bi mirovina 40-godišnjeg predsjednika koji bi se nakon isteka mandata odlučio na mirovinu, što je teoretski moguće, po predloženom zakonu iznosila 1.200 kuna. - Ne treba zbog licemjerja raditi karikaturu donošenjem zakona u kojima ćemo reći da će predsjednik Republike biti osoba koja će pod određenim okolnostima imati mirovinu ispod svake razine ljudskog dostojanstva - rekao je Mlakar. Iako priznaje da je takav rasplet teoretski moguć, Ivo Jelušić (SDP) ne vjeruje da će se to doista i dogoditi.

- Ni u jednoj zemlji u Europi predsjednik nije izabran u 30. godini života. Ako se to nigdje nije dogodilo, neće valjda ni kod nas - rekao je Jelušić, koji smatra da je predloženi zakon 'našao pravu mjeru da predsjednik ne bude faraon, ali i da ne završi na burzi'. Iako je najavio da će Klub HNS-a podržati predloženi zakon, Jozo Radoš smatra da je riječ o 'bijednom polovičnom rješenju'.

- Kakvog smisla ima predsjedniku RH koji je primio 48 plaća dati još dvije plaće dok dobije posao. Ukinimo mu i to - ironizirao je Radoš, koji smatra apsurdnom činjenicu da će neposredno izabrani predsjednik Republike imati manja prava od politički imenovanih direktora državnih ili gradskih poduzeća, koji s dužnosti odlaze uz visoke otpremnine, bez obzira na rezultate. Ocijenio je da je u 'demontaži prava dužnosnika' trebalo sačuvati materijalni dignitet predsjednika Republike, budući da je riječ o jedinom dužnosniku kojega neposredno biraju svi građani.

"U Hrvatskoj je pravilo da su izbori najviša vrijednost, ali izabrani dužnosnici nisu vrijedni dužnosti koju obnašaju. Vrijedi pravilo - izaberem te, proglasim te gadom i očekujem da riješiš sve moje probleme", dometnuo je Radoš.

Oporba se usprotivila i izmjenama Zakona o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, kojima Vlada predlaže veće koeficijente za plaće ravnatelja HZZO-a, HZMO-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i REGOS-a, dok bi njihovi zamjenici i pomoćnici, umjesto službeničkog, dobili status državnog dužnosnika, koji se daje i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić uvodno je podsjetio da je Vlada ranije uskladila koeficijente za plaće u različitim agencijama, čime je, tvrdi, uštedjela više od 20 milijuna kuna pa povećanje koeficijenata u predloženom zakonu neće dovesti do probijanja mase plaća.

Objasnio je da je Vlada željela uskladiti koeficijente za izračun plaća pojedinih ravnatelja zavoda s njihovim "stvarnim radom i stanjem" te honorirati dužnosnike poput ravnatelja HZMO-a, koji odgovaraju za velik novac i imaju veliku odgovornost u reformi sustava. To je obrazloženje odbio HDZ-ovac Ivan Šuker, kazavši kako se Vlada "služi vrlo interesantnom mantrom da ravnatelj HZMO-a upravlja polovicom proračuna".

"Taj novac se isplaćuje na temelju rješenja o mirovinama koja su iz godine u godinu identična. Kad podnesete zahtjev za mirovinu, referent napravi izračun, mirovina se isplaćuje i ravnatelj nema ništa s tim", rekao je Šuker te upitao "koliku bi plaću trebali imati oni u Poreznoj upravi, koji barataju s pet ili šest puta većim novcem".

Davorin Mlakar vladu je prozvao za licemjerje, ustvrdivši da se predloženi zakon donosi samo radi "udovoljavanja pojedinačnim zahtjevima, koji se mogu iščitati u predloženim koeficijentima". Činjenicu da se nekim dužnosnicima plaće povećavaju, dok su saborskim zastupnicima smanjene, Mlakar je protumačio kao "poruku Saboru da zastupnici vrijede sve manje i manje". "Nikad do sada saborski zastupnici nisu imali tako niske plaće u odnosu na izvršnu vlast", ustvrdio je Mlakar, navodeći da je neto plaća zastupnika između 14 i 15 tisuća kuna, dok predloženi koeficijenti znatno premašuju te iznose.

Laburist Lesar nezadovoljan je rješenjem po kojemu će se dužnosnici nakon mandata moći vratiti na prijašnje radno mjesto u državnoj i javnoj službi, a ako su radili u realnom sektoru, za povratak će morati sklopiti ugovor s poslodavcem, kao i zbog činjenice da je Vlada iz kruga dužnosnika kojima se osigurava to pravo izostavila saborske zastupnike te izabrane čelnike i vijećnike u tijelima lokalne i područne samouprave. Lesar tumači da se tako stvaraju dvije kategorije dužnosnika - izabrani i imenovani, a među imenovanima se stvaraju razlike na temelju toga jesu li na dužnost došli iz javne uprave ili su radili kod privatnog poslodavca.

Zastupnici su raspravili i prijedlog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji bi obrazovni sustav trebao uskladiti s potrebama tržišta rada i razvoja društva. Iako se načelno suglasni s potrebom donošenja kvalifikacijskog okvira, dio oporbe i HNS smatraju da je 25-člano Nacionalno vijeće koje bi trebalo provoditi taj okvir preveliko, da broj članova treba smanjiti kako bi Vijeće bilo učinkovitije, te da bi u njemu trebali biti i predstavnici osnovnog i srednjeg obrazovanja. Sabor će zasjedanje nastaviti danas.