Draghi: Dali smo 1000 milijardi eura, no nisu stigli do šireg gospodarstva

Čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u današnjem je istupu u Europskom parlamentu (EP) iskazao pesimizam u vezi izgleda za rast gospodarstva eurozone, ukazujući na goleme neizvjesnosti, no nije signalizirao nikakve promjene u aktualnoj politici.

U istupu pred Odborom za gospodarstvo u EP-u, Draghi je kazao da naznake slabosti koje očituju najnoviji pokazatelji ističu kako prevladavaju neizvjesnosti kada se radi o prognozama za 17-članu monetarnu uniju. Pritom nije signalizirao promjene u ECB-ovoj politici kamatnih stopa, koju i nadalje ocjenjuje popustljivom, odnosno poticajnom za gospodarski rast.
Njegove ocjene uslijedile su nakon ovotjednih političkih negodovanja u vezi mjera fiskalne štednje koje poduzimaju vlade diljem eurozone i nakon što je izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit o indeksima menadžera nabave (PMI) pokazalo da je eurozona zapala u dublju recesiju.
Draghi se, međutim, nada da će ECB-ove goleme injekcije bankama u eurozoni u konačnici potaknuti rast gospodarstva. Naime, u prosincu i veljači ECB je u bankovni sustav eurozone ubrizgao 1.000 milijardi eura vrijedne jeftine trogodišnje zajmove.
Najnovije bančino izvješće o kreditnim plasmanima banaka, objavljeno u srijedu, pokazalo je da je takva strategija ECB-a urodila plodom. Izvješće je pokazalo značajno smanjenje broja banaka koje postrožavaju uvjete kreditiranja, kako potrošača, tako i kompanija.
Draghi je te rezultate ocijenio ohrabrujućima i istaknuo kako je značajno umanjen problem odbijanja zahtjeva za kreditom. - Uvjereni smo da je likvidnost koju je ulila središnja banka stigla vrlo blizu realnom gospodarstvu – rekao je Draghi.
No, vladama u eurozoni Draghi je jasno poručio da nastave s provedbom fiskalnih i strukturnih reformi i time pomognu obnovi povjerenja.
Dodatno, upozorio je i da će bankovno kreditiranje kompanija vjerojatno još neko vrijeme ostati prigušeno zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti u eurozoni.
- ECB je bankama putem dvije aukcije dodijelio jeftine trogodišnje zajmove u ukupnom iznosu 1.000 milijardi eura. No, taj novac ne uspijeva doći u šire gospodarstvo jer zbog slabog rasta kompanije nisu sklone previše se zaduživati u uvjetima dok je većina gospodarstava u eurozoni već u recesiji ili na putu nove recesije - kazao je Draghi, dodajući i da ECB ne može biti zamjena za nedostatnu potražnju.
Odbio je kazati razmišlja li središnja banka o novom krugu jeftinih zajmova bankama, a minimizirao je i izlede za ponovnim aktiviranjem programa otkupa obveznica.
"Središnja banka morala je ostati dosljedna svojoj primarnoj zadaći koja nalaže suzbijanje inflacije i da ne krši europsku zabranu financiranja vlada. Kredibilitet ECB-a među rijetkim je stvarima koje su nam ostale", zaključio je Draghi.