Erjavec: Slovenija će se žaliti

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec potvrdio je da će se njegova zemlja žaliti na presudu Europskog suda za ljudska prava o odgovornosti Slovenije za neisplaćene štedne uloge u Ljubljanskoj banci.

Erjavec je time potvrdio najavu predstavnika slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudija Gabrovca, koji je tijekom dana izjavio da je presuda iz Strasbourga pristrana i da će Slovenija uložiti žalbu. Gabrovac je rekao da će glavni argument žalbe biti to da ni Slovenija ni Ljubljanska banka nisu uzele devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu pa zato nisu dužne vratiti novac štedišama.
Erjavec smatra da će Slovenija u toj žalbi uspjeti. Istaknuo je da je Ljubljanska banka Sarajevo nacionalizirana 1993., čime je bila prekinuta svaka veza između Slovenije i te banke.
Presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je odlučio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, nedvojbeno se utvrđuje odgovornost Slovenije, a Hrvatska i dalje radi na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana, rekla je za Hinu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić.
Kada je riječ o neprenesenoj štednji, o njoj nema spora jer je obuhvaćena ovom presudom, kazala je.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije). Oni su pokrenuli postupak tražeći da Europski sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina.
Europski sud je utvrdio da je Republika Slovenija odgovorna za povredu prava na mirno uživanje vlasništva (čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju) i prava na učinkovito pravno sredstvo (čl. 13. Konvencije) štedišama koje su svoju deviznu štednju položili u podružnice Ljubljanske banke izvan teritorija Republike Slovenije, te Republiku Srbiju za neisplatu devizne štednje položene u Invest banci izvan teritorija Republike Srbije.
Sud je također presudio da propusti Slovenije i Srbije da podnositelje zahtjeva (tužitelje) u ovom predmetu, ali i sve druge osobe u istom pravnom položaju uključe u određene sheme povrata te štednje, predstavljaju sustavni problem.
Stoga obje države trebaju u roku od 6 mjeseci od konačnosti ove presude omogućiti podnositeljima i svima drugim štedišama u istom položaju isplatu stare devizne štednje pod istim uvjetima kao što je omogućeno onima koji su imali staru deviznu štednju u podružnicama slovenskih banaka u Sloveniji, odnosno srpskim državljanima koji su imali štednju u poslovnicama srpskih banaka na području Srbije.
Današnja presuda pogrešan je signal u pogrešno vrijeme, naveo je u svojem odvojenom mišljenju uz današnju presudu Boštjan M. Zupančič, slovenski sudac koji je sudjelovao u donošenju presude. Zupančič također navodi da će presuda u korist štediša iz BiH, iako još nije pravomoćna, dati politički dojam o tome tko u sporu Hrvatske i Slovenije oko štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj ima pravo, zbog čega Hrvatska možda neće konstruktivno sudjelovati u rješavanju tog pitanja.