Glavni rizik za EU i Hrvatsku je to kako će se sporiji rast u Kini odraziti na njemački izvoz

Kineski BDP u trećem je tromjesečju porastao 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je najsporiji rast u godinu dana i jedan od najslabijih rezultata u više od deset godina. 

Kriza u nekretninskom sektoru i nestašica električne energije usporili su gospodarski rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. Osim toga, Peking je signalizirao da ne žuri sa poticanjem gospodarstva, sugerirajući da bi se rast mogao dodatno usporiti u narednim mjesecima.

Što to znači za kinesko i globalno gospodarstvo? - S obzirom na poteškoće u nekretninskom sektoru i nuspojave u energetskom sektoru povodom regulatornih intervencija, nije nikakvo čudo da je došlo do usporavanja rasta u Kini. Kao i u Japanu 1980-ih (ili u Hrvatskoj od 2009.-2014.) kada ekonomiju karakterizira prekomjerna zaduženost, mora, prije ili kasnije, doći do usporavanja rasta. Ne očekujem financijsku krizu u Kini već razdoblje sporijeg rasta dok se razina zaduženosti ne spusti na razumnu razinu – smatra makroekonomist Goran Šaravanja, vlasnik konzultantske tvrtke Imelum.

Nastavak usporavanja industrijske proizvodnje smanjio bi globalnu cijenu industrijskih roba, što bi, kaže Šaravanja, bilo dobro za sve zemlje uvoznike takvih roba (između ostalih i Hrvatsku). - Glavni rizik za EU i Hrvatsku je kako će se sporiji rast u Kini odraziti na njemački izvoz. Idealna situacija za globalnu ekonomiju (srednjoročno) bi bila da u prilagodbi koja slijedi u Kini, udio osobne potrošnje u BDP-u poraste. Tako bi kineski uvoz porastao, suficit tekućeg računa bi se smanjio i utjecaj na globalnu ekonomiju čak bio blago pozitivan. Hoće li se kineska prilagodba tako odraziti na globalnu ekonomiju srednjoročno ovisit će o odlukama kineskih vlasti, tj. kako će one odlučiti rasporediti teret prilagodbe unutar kineskog sustava – ističe Šaravanja.

Inače, analitičari diljem svijeta smanjuju svoje prognoze rasta kineskog BDP-a za cijelu godinu jer su nestašica električne energije i napori za obuzdavanjem krize u sektoru nekretnina uzrokovane dugovima, dodali mnoge druge pritiske na rast, poput nedovoljne potrošnje.

Ništa od toga nije bilo dovoljno loše da odvrati kineskog predsjednika Xi Jinpinga od politika koje su dale prioritet dugoročnim strukturnim promjenama nad kratkoročnim rastom dok ulazi u posljednju godinu svog drugog mandata na vlasti, piše Financial Times.

Kineske je političko-ekonomske kreatore umjesto toga ohrabrila činjenica da je drugo najveće svjetsko gospodarstvo u prva tri tromjesečja 2021. godine poraslo 9,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine - znatno iznad njihovog cjelogodišnjeg cilja od šest posto rasta. Kao rezultat toga, smatraju da imaju "prozor mogućnosti" da obuzdaju prekomjerno oslanjanje kineskog gospodarstva na ulaganja u nekretnine, temeljena na zaduživanju, kako bi generirali održiviji rast.