Hoće li se kriza u Europi razvijati kao ona u Japanu?

Danas stanje u Eurozoni počinje sve više ličiti na ono što se događalo u Japanu nakon 1989. godine, kada je nakon tri desetljeća stalnog rasta, zemlja upala u duboku financijsku krizu i razdoblje duge ekonomske stagnacije, popularno nazvano 'izgubljenim desetljećima', a koje još traje.

Usporavanje rasta ekonomije, spori rast kredita i sve starije stanovništvo zajedničke su boljke europske i japanske ekonomije. U Japanu nakon prvih znakova krize, kompanije su se fokusirale na snižavanje duga, te su proizvodnju otpremili u jeftinija područja. To je dovelo do stagniranja plaća, a tako i do manje potrošnje. Cijene su padale, te je došlo do stvaranja deflacije.

- Iako razlozi za krizu nisu identični onima u Europi, simptomi su vrlo slični i situacija zahtijeva dodatne intervencije ljudi na čelu. Iako ne očekujemo skorašnju deflaciju u Europi, ovdašnja ekonomija vrlo vjerojatno će nastaviti sa svojim posrtanjem - tvrdi Henrik Lodde, financijski strateg DZ banke iz Frankfurta.

- Investitori u Europi smatraju kako su daleko vremena kada će kamatne stope opet početi rasti. Europska središnja banka morati će učiniti više - slično je ustvrdio i Mark Dowding, jedan od dvoje direktora visoko profitabilnog BlueBay Asset Managementa.

- Obnovljeni aktivizam Maria Draghia daje neku nadu da Stari kontinent neće doživjeti sudbinu kao Japan tijekom devedesetih, no niski rast u prihodima kombiniran s velikom nezaposlenošću stvara negativnu atmosferu koja okružuje europsku ekonomiju - zaključio je Nikolaos Panigirtzoglou, londonski analitičar JPMorgan Chase & Co.

Europu, ipak, ne bi trebala zadesiti situacija poput one u Japanu: vladama nikad nije bilo jeftinije i jednostavnije posuđivati novac, dok Europska središnja banka namjerava kroz jeftine zajmove bankama potpomoći ekonomijama.