Hrvatska za stalnu potporu Bruxellesa treba uvjerljivu strategiju

Sudbina je htjela da Hrvatska prvi pravi osjećaj pripadnosti velikoj zajednici europskih naroda stekne na jednom veoma neugodnom iskustvu - proceduri prekomjernog deficita (EDP), jednom od instrumenata prisiljavanja država članica Europske unije na poštovanje dogovorenih kriterija o proračunskom deficitu i javnom dugu (tri posto BDP-a, odnosno 60 posto).

Slaba je pritom utjeha podatak da su samo dvije zemlje, Estonija i Švedska, uspjele izbjeći sudjelovanje u tom klubu država članica. Riječ je i o svojevrsnom vatrenom krštenju hrvatske javnosti i političkih elita o sasvim novom načinu funkcioniranja hrvatske države koja je izgubila velik dio suvereniteta nad svojom proračunskom politikom. Od 1. srpnja 2013. Bruxelles će u velikoj mjeri odlučivati o fiskalnoj politici Hrvatske, a čak i kada se kriteriji ispune, bit će predmet stalne analize i nadzora. Poznajući hrvatske prilike i imajući u vidu iskustva zemalja poput Grčke, neki će ustvrditi da to možda i nije tako loše.
Hrvatska je u siječnju dobila i službenu odluku Vijeća ministara EU o ulasku u EDP i načelne preporuke o ciljevima i rokovima za izlazak iz te procedure. U ovoj godini Hrvatska mora smanjiti deficit na 4,6 posto, odnosno za nekih milijardu eura, sljedeće na 3,5 posto te 2016. napokon spustiti se ispod plafona od tri posto, na 2,7 posto. Podjednako, trend hrvatskoga javnog duga mora se preokrenuti i početi padati kako bi se zadržao ispod 60 posto BDP-a. Ministar financija Slavko Linić u međuvremenu je već predložio niz mjera, no do kraja travnja Hrvatska će i službeno Bruxellesu morati precizno predstaviti svoje ideje za poštovanje navedenih pravila.
Središnja figura u tom je smislu povjerenik Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn, ujedno potpredsjednik Komisije, premda je pitanje tko će tu ulogu obnašati nakon izbora za Europski parlament u svibnju, nakon čega će biti formirana nova komisija. Lider je s povjerenikom Rehnom, kojeg je hrvatska javnost već upoznala u ulozi povjerenika za proširenje, razgovarao o sljedećim koracima hrvatske vlade, o načelnoj gospodarskoj situaciji u EU, ali i njegovim ambicijama nakon europskih izbora.

• Hrvatska je službeno ušla u klub država s prekomjernim deficitom i dobila određene preporuke Europske komisije u tom smislu. Hrvatska vlada odgovorila je početnim mjerama u pogledu prilagodbe proračuna, a dio njih, poput dizanja poreza, trebao bi se uvesti s vremenom. Kakvo je Komisijino stajalište o tim mjerama?
- Prihvaćanjem preporuke Vijeća ministara EU o ispravljanju prekomjernog deficita do 2016. iscrtan je jasan put prema obnavljanju održivosti hrvatskih javnih financija. Odlučni potezi bit će potrebni kako bi se taj cilj ostvario, odnosno vratilo povjerenje u gospodarstvo, stvorili uvjeti za održivi oporavak rasta i radnih mjesta. To znači da do travnja Hrvatska mora objasniti kako misli osigurati napredak prema trajnoj korekciji deficita i javnog duga. Komisija će procijeniti jesu li poduzete efikasne mjere tijekom proljeća u sklopu europskog semestra, procesa koordinacije ekonomske politike. Želim naglasiti da je to partnerski proces između Hrvatske i EU. Komisija će blisko surađivati s hrvatskim vlastima i pomoći im da se suoče s ekonomskim izazovima te izgrade čvrste temelje za ekonomski oporavak utemeljen na zdravim javnim financijama.

• Vlada namjerava ‘pokrpati’ prihodovnu stranu novim porezima, povećanjima koncesijskih naknada, povlačenjem dobiti iz javnih poduzeća i rezovima na rashodovnoj strani. Sve to moglo bi dodatno oslabiti potrošnju i investicije, pa time i gospodarski rast kojeg još nema u hrvatskom gospodarstvu. Mislite li da bi takvi potezi mogli izazvati kontraefekt i pogoršati stvari?
- Ne trebamo podcijeniti opseg proračunskih problema u Hrvatskoj. Ne postoji čarobni štapić i mjere se moraju poduzeti i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna. U tom smislu važnije se koristiti mjerama koje osiguravaju efikasnost javnog sektora i javnih politika. U stalnom smo kontaktu s hrvatskim vlastima koje su u procesu identificiranja najučinkovitijih mjera izvedivih u kratkom i srednjem roku. Procijenit ćemo pozorno konkretne mjere kasnije tijekom proljeća, na temelju Nacionalnog programa reformi (o strukturnim reformama koje će se provesti za poboljšanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva) i Programa konvergentnosti (iscrtavanje fiskalnih mjera koje će hrvatska uvesti), a koje ćemo dobiti od hrvatskih vlasti potkraj travnja. U međuvremenu, Hrvatska može računati na kontinuiranu potporu Komisije uvjerljivoj strategiji kojom se može postići trajni gospodarski rast i otvoriti nova radna mjesta. 

>>>Cijeli intervju pročitajte u novom broju Lidera.