Kako izgleda kada je država dobar vlasnik burze

Prije 22 godine, dnevni promet dionicama na Varšavskoj burzi iznosio je 1000 dolara. Danas se na istom tržištu dnevno okrene gotovo milijardu eura.

Toliko snažnog tržišta kapitala ne bi bilo bez snažnog poljskog gospodarstva i pametne strategije razvoja burze u kojoj je glavnu odigrala poljska vlada.

Iako je trgovanje na burzama u Varšavi i Zagrebu počelo gotovo istovremeno, makroekonomska slika te dvije zemlje bitno je drugačija. Naime, poljski BDP raste već 22 godinu zaredom. Duže povijesne serije rasta imale su jedino Južna Koreja i Njemačka, no zbog bezbroj faktora usporedbe sa Hrvatskom padaju u vodu.

Jedan od najvažnijih faktora je veličina, koja kod strategije razvoja burze, ali i gospodarstva općenito, ima presudni značaj. Poljska je u EU ušla 2004. godine te je već tada njezin BDP predstavljao 38 posto BDP svih ostalih novih članica EU-a, dok je zemlja bila u snažnom investicijskom zamahu. Drugim riječima, burza se mogla razvijati u idealnim uvjetima.

Već 2005. u na Varšavsku burzu, dolazi prvi strani izdavatelj te se ona nameće kao regionalni lider u inicijalnim javnim ponudama dionica (IPO). Upravo su IPO-i zaslužni na procvat Varšavske burze, koja je tom segmentu prerasla i Frankfurtsku burzu.

Danas su u Varšavi izlistane dionice 440 kompanija, od čega 50 stranih. Uz to, na burzi se nudi i više od 400 derivata vrijednosnih papira, uglavnom vezanih uz korporativni dug, a poziciju četvrte najveće burze u Europi cementira i snažno tržište plina i struje. Ukupna tržišna kapitalizacija svih vrijednosnih papira izlistanih u Varšavi iznosi nešto više od 130 milijardi eura.

Glavni ulagači u Varšavi su Britanci, koji u ukupnom prometu sudjeluju sa udjelom od 59 posto, a slijede ih Francuzi sa 20 posto, Česi sa 6 posto, dok udio veći od tri posto imaju i ulagači iz Austrije. Trgovanje i likvidnost u velikoj mjeri podržavaju i poljski mirovinski fondovi koji u portfeljima imaju 66 milijardi eura te investicijski fondovi sa imovinom od 38 milijardi eura.

Priče o kupnji Zagrebačke burze, koje su bile aktualne prije nekoliko godina, Poljake danas ne zanimaju previše. Blažej Karwowski, glasnogovornik Varšavske burze kaže kako interes za preuzimanje manjih tržišta gotovo i ne postoji, posebice zbog drugačijih trgovinskih platformi, običaja ali i regulacije tržišta. 

–Spajanje više manjih tržišta, ili preuzimanje manjeg tržišta od strane većeg neće spasiti nikoga od alternativnih trgovinskih platformi koje će se pojaviti i kod vas nakon ulaska u Europsku Uniju- tvrdi Karwowski.

Presudan utjecaj za strelovit uzlet Varšavske burze, koju se naziva i 'Londonom istoka', veli Karwowski, imao je ipak najveći vlasnik – poljska država. Iako prema zakonu država ne bi smjela biti vlasnik više od 35 posto burze, poljska je vlada sebi izdala povlaštene dionice, koje joj daju 70 posto glasova na Glavnoj skupštini.

Strategija razvoja bila je prilično jednostavna. Sve države kompanije koje su se privatizirale, morale su biti dokapitalizirane preko burze, dok se se istovremeno golemi napori ulagali u privlačenje stranih ulagača, koji su se 'zakačili' na vlasničke udjele u golemim energentskim kompanijama i rudnicima.

-Sada imamo široku i deverzificiranu bazu ulagača koja nam osigurava rast i dodatno jačanje potencijala rasta u budućnosti - zaključuju na Varšavskoj burzi.