MMF priznao da je vodio lošu politiku štednje u Grčkoj

Međunarodni monetarni fond u srijedu je priznao da je morao sniziti vlastite standarde kad je u pitanju mogućnost da Grčka vraća dugove te da su predviđanja za grčko gospodarstvo možda bila pretjerano optimistična.

MMF je uz Europsku komisiju i Europsku središnju banku, dio tzv. trojke institucija koje posuđuju novac i koje su intervenirale kako Grčka ne bi došla u situaciju da ne može otplaćivati dugove i kako ne bi izašla iz eurozone. Grčkoj je MMF dao oko 30 milijarda eura, a ukupni paket pomoći bio je 110 milijardi eura.

Neki članovi uprave MMF-a kritizirali su odluku da se Grčkoj daje toliko novca, u odnosu na veličinu njezina gospodarstva. U srijedu je objavljena procjena po kojoj je potpora MMF-a bila nužna kako se grčki problemi ne bi prelili na druge zemlje eurozone i na globalnu ekonomiju.

- No postojala je napetost između potrebe da se podupre Grčka i straha da taj dug nije održiv - kaže se u toj procjeni te dodajekako reakcija na to, kriterij iznimne dostupnosti dopunjen je kako bi se spustila letvica kad je u pitanju održivost dugova u sistemskim slučajevima.

Pošto je grčki program odobren, trojka je od Grčke tražila da odmah sreže dio duga i da provede strukturne reforme.

No dogodilo je 'neuspjeh', kaže MMF. Grčka je ostala u eurozoni i smanjila dio duga, ali nije obnovila povjerenje tržišta, a gopodarstvo joj se survalo u jednu od najtežih recesija ikad zabilježenih u doba mira. U evaluaciji se priznaje kako se MMF-ove pretpostavke o grčkoj ekonomiji može 'kritizirati kao preoptimistične'.