Nezaposlenost i javni dug ostaju problemi za zemlje središnje, istočne i jugoistočne Europe

Usprkos znakovima oporavka od druge recesije u proteklih četiri godine, CESEE regija (središnja, istočna i jugoistočna Europa) nezaposlenost i visok javni dug ostat će problem, jedan je od zaključaka izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda predstavljenog u Bruxellesu. Publikacija pokrenuta u travnju ove godine i posvećena detaljnijem analiziranju spomenute regije navodi kako će dotok kapitala iz banaka-majki vjerojatno ostati na niskim razinama, gospodarski rast umjeren, a starenje radno sposobnog stanovništva ubrzati.

Regija će ove godine rasti 1,7 posto i sljedeće ubrzati na 2,7 posto s tim da su od devet zemalja koje su prošle godine bile u recesiji ostale još tri, među kojima i Hrvatska, uz Sloveniju i Češku. Financijska tržišta još su od proljeća po pritiskom, zbog čega su zemlje sa slabijim fundamentima i ovisne o velikom priljevu kapitala izvana snažnije pogođene, pa je priprema za eventualno dodatno previranje na tržištima iznimno važno.

Jedan od glavnih potencijalnih izvora tih previranja, pojasnio je Bas Bakker, šef Odjela za europske zemlje u razvoju, je mogućnost postupnog ukidanja 'jeftinog novca' u Americi. Rast daleko ispod očekivanog, tek pola posto od 2008. do 2013. u odnosu na očekivanih pet posto, posljedica je slabog investiranja privatnog sektora, smanjene potražnje, slabe dostupnosti kapitala i korekcije bilanci nakon splašnjavanja investicijskog booma prije izbijanja krize.

'Slab rast nije nov problem, ako pogledate proteklih pet godina u proljeće 2008. MMF je, kao i svi ostali, predviđao jak rast, od oko pet posto prosječnog godišnjeg rasta u periodu od 2008. do 2013.', rekao je Bakker. Za Hrvatsku je tako predviđen prosječni godišnji maksimalni rast od tek 1,1 posto za razdoblje od 2013. do 2017.

Imajući navedeno u vidu, MMF smatra rješavanje preostalih problema proisteklih iz krize, jačanje izvoznog sektora, poboljšavanje investicijske klime i funkcionalno tržište radne snage ključnim preduvjetima za ostvarivanje 'bržeg, većeg i snažnijeg' gospodarskog rasta u regiji. Konkretnije, odstranjivanje pravosudnih i regulatornih barijera rješavanju nenaplativih potraživanja pomoći će restrukturiranju industrije i čišćenju bankovnih bilanci (Hrvatska je negdje u sredini s oko 15 posto nenaplativih zajmova), a jača integracija u globalne lance nabave donijela bi brži prijenos tehnologija i povećanje prihoda.

Istraživanja su pokazala kako otvorenije ekonomije s izvoznom orijentacijom brže rastu i lakše izlaze iz krize. U pogledu investicijske klime, izvješće navodi potrebu za jednostavnijim regulatorni okolišem, većom konkurencijom, privatizacijom javnih gubitaša te većom pravnom sigurnošću. Jedan od najtrajnijih problema u tranzicijskim ekonomijama, pak, jest visoka nezaposlenost, duboko ukorijenjena i strukturalnog tipa, zbog čega je nužan cijeli niz različitih mjera u svrhu njenog smanjenja. To se odnosi na prekvalifikaciju radnika, učenje novih vještina i reformu obrazovnog sustava koji u mnogim zemljama ne korespondira s potrebama tržišta.

'Ukratko, regija raste, postoje rizici ali, ako isključimo cikličku komponentu postoje strukturalni problemi s rastom i regija zaista mora rasti brže kako bi razriješila probleme', zaključio je Bakker.