Nezaposlenost u Srbiji najviša u Europi?

Svaki dan odlaganja formiranja Vlade Srbije koštat će sve skuplje, a da je ekonomija u recesiji potvrđuju i izvještaji državne statistike, piše srpska Politika.

Srpska ekonomija je u recesiji, a prema procjeni stručnjaka srbijanskog Instituta ekonomskih nauka, zbog krize u eurozoni i unutrašnjih političkih trzavica, ona može potrajati do kraja 2013. godine.
Prema posljednjem izvještaju Republičkog zavoda za statistiku, realni pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2012, u usporedbi sa istim periodom prethodne godine, iznosio je 1,3 posto.

- Prvo tromjesečje ove godine treći je uzastopni kvartal u kome bruto domaći proizvod pada. Na osnovu toga, institucije, ali i mnogi ekonomisti, zaključuju da je Srbija ponovo u recesiji – rekao je ekonomist Mlađen Kovačević.

Nažalost, nije riječ o recesiji koja je po definiciji kratkotrajna, već o ozbiljnoj ekonomskoj krizi koja se produbljuje. Stopa nezaposlenosti u travnju dosegla je 25,5 posto.

Prema podacima Jugoslava Mijatovića, stručnjaka za problem nezaposlenih, broj zaposlenih osoba se smanjuje. Po njegovom proračunu, stopa nezaposlenosti u Srbiji krajem travnja ove godine premašila je 30,6 posto, što je najviša stopa među europskim zemljama.

Zabrinjava i podatak da je industrijska proizvodnja u svibnju ove godine manja za 3,1 posto u odnosu na svibanj 2011, a u odnosu na prošlogodišnji prosjek manja je za 3,2 posto.

Pad industrijske proizvodnje u ovoj godini bilježi se od siječnja (za 2,7 posto), a u veljači je bila niža čak za 12,8 posto nego u istom mjesecu prethodne godine.

U svibnju je pokrivenost uvoza izvozom bila 55,8 posto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 58,4 posto. Promet robe u tekućim cijenama bio manji za 2,3 posto, a u stalnim cijenama za tri posto nego u travnju ove godine.

Autor mjesečnika 'Makroekonomske analize i trendovi' Ekonomskog instituta Stojan Stamenković u svibnju je upozorio da ako se na vladu bude čekalo 90 dana, što Ustav dozvoljava, do kraja godine ne bi bilo rasta bruto domaćeg proizvoda.

Udio deficita robe i usluga u BDP-u dostigao bi 18,19 posto, najviše poslije 2008. godine. Devizne rezerve u 2012. smanjile bi se za više od tri milijarde eura, na šestomjesečnu vrijednost uvoza.
Da se Srbiji ne bi dogodila neka varijanta grčkog scenarija, Stamenković je poručio političarima da što pre počnu sa primjenom kratkoročnih mjera za stabiliziranje državnih financija, kao što su povećanje poreza na profit poduzeća, pa i poreza na dodanu vrijednost.

Ukoliko se to ne dogodi i ne dođe do fiskalne konsolidacije, slijedi scenarij koji nitko ne želi da se dogodi, upozorava Stamenković.