Odbor EP-a: Dobrodošla Hrvatska, 28. članica EU-a

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta izglasao je velikom većinom glasova prijedlog rezolucije o Hrvatskoj u kojem joj se izražava dobrodošlica kao 28. članici Europske unije te odbacuje poziv za uvođenje monitoringa nakon pristupanja.

Za prijedlog rezolucije glasovalo je 60 zastupnika, protiv dva, a suzdržanih je bilo četvero. Nakon izglasavanja na vanjskopolitičkom odboru tekst se upućuje na raspravu i glasovanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, koji će se o tome izjasniti u travnju.

Na nacrt rezolucije o Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu, o stanju pripremljenosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, koji je sastavio izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku češki socijaldemokrat Libor Rouček, zastupnici su podnijeli 62 amandmana. Većinu tih amandmana izvjestitelj Rouček uspio je u dogovoru s predstavnicima svih političkih skupina sažeti u šest kompromisnih amandmana.

Amandman rumunjske zastupnice Monice Macovei u kojem je predložila uvođenje monitoringa i nakon ulaska Hrvaske u EU-u, nije ušao među kompromisne amandmane. Ona je tijekom glasovanja inzistirala da se glasa o tome amandmanu, a za njegovo prihvaćanje glasovala je samo ona i Dan Preda, također Rumunj iz Europske pučke stranke, a svi ostali glasovali su protiv.

Isto tako nije prihvaćen ni amandman slovenskog zastupnika Ive Vajgla, u kojem se osuđuju neke izjave i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj koje ne poboljšavaju europske standarde i poštovanje različitih manjina, kazavši da se neki visoki predstavnici crkve redovito služe govorom koji otvoreno poziva na netoleranciju prema LGBT osobama. Izvjestitelj Rouček i još neki zastupnici u raspravi su rekli da bi izdvajanje i spominjanje samo jedne institucije, poput Katoličke crkve, bilo neprimjereno za tekst rezolucije.

U tekstu se izražava dobrodošlica Hrvatskoj kao 28. članici EU-a od 1. srpnja 2013. nakon pravno obvezujućeg glasovanja Europskog parlamenta od 1. prosinca 2011., kojim je izglasan pristanak na pristupanje Hrvatske i u skladu s datumom koji je utvrdilo Europsko vijeće u pristupnom ugovoru. Također se izražava povjerenje u snagu i zrelost hrvatske demokracije i socijalno tržišnog gospodarstva, njezinu privrženost europskim vrijednostima i u sposobnost ispunjavanja obveza iz članstva.

U prijedlogu rezolucije izražava se potpora naporima Slovenije i Hrvatske na pronalaženju rješenja za Ljubljansku banku na konstruktivan način te podsjeća da se pitanja bilateralne naravi ne smiju koristiti za ometanje integracijskog procesa sadašnjih ili budućih kandidata te se u tom kontekstu pozivaju sve zemlje članice da na vrijeme ratificiraju hrvatski pristupni ugovor.

Hrvatsku se također poziva da nastavi igrati konstruktivnu ulogu u regionalnoj suradnji te da u potpunosti provodi Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi, koju je Sabor prihvatio 21. listopada 2011. Sve zemlje u regiji pozivaju se da prihvate i provede slična stajališta, a od Komisije se traži da u tom smislu pomogne zemljama u regiji. U toj saborskoj deklaraciji zastupnici su istaknuli da Hrvatska neće koristiti neriješena bilateralna pitanja sa svojim susjedima za blokiranje njihova napretka u europskim integracijama.

U tekstu se naglašava ključna važnost neovisnog pravosuđa, profesionalne i odgovorne javne uprave i vladavine prava. Hrvatsku se poziva da poduzme daljnje akcije na poboljšanju neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti i učinktovitosti svoga pravosudnog sustava i pravosudnih djelatnika, između ostaloga smanjenjem broja zaostalih sudskih predmeta, dopunom zakona o provedbi sudskih odluka, primjenom novog sustava za imovinske kartice sudaca.

Parlamentarci smatraju da je Hrvatska uspostavila zadovoljavajući institucionalni i pravni okvir za borbu protiv korupcije, a hrvatske vlasti se pozivaju da pojačaju napore u borbi protiv korupcije, prijevara i zloupotrebe fondova, podsjeća da se protukorupcijske mjere trebaju i dalje striktno provoditi.

Također se traže rezultati u sprječavanju sukoba interesa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te provedba akcijskog plana za reformu pravosuđa te poboljšanje provedbe pravnog okvira za oduzimanje imovine. Europski parlament naglašava potrebu održivih mjera u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i reforme pravosuđa na korist hrvatskih građana te ističe da treba poticati neovisno istraživačko novinarstvo, budući da je ono od vitalnog značenja za otkrivanje korupcije i organiziranog kriminala, kaže se u prijedlogu rezolucije.

Europski parlament u pitanjima proširenja ima važnu ulogu na početku i na samom kraju pristupnih pregovora, bez njegova pristanka pregovori ne mogu započeti, a na kraju se bez toga ne može potpisati pristupni ugovor. U međuvremenu, tijekom pregovora, Europski parlament prati napredak zemalja kandidata i jednom godišnje usvaja rezolucije o napretku, ali to nisu pravno obvezujući tekstovi. Te rezolucije predstavljaju neku vrstu političke poruke zemljama kandidatima. S obzirom da Hrvatska za nekoliko mjeseci treba ući u EU, rezolucija koja treba biti izglasana u travnju na plenarnoj sjednici bit će zadnja rezolucija o njezinu napretku.