Rast industrijske aktivnosti u Kini zabrinjavajuće nizak

Rast industrijske aktivnosti u Kini skliznuo je u srpnju na najnižu razinu u osam mjeseci, zbog pada potražnje za kineskim izvoznim proizvodima, što ukazuje na daljnje usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, unatoč poticajnim mjerama monetarnih vlasti.

Kineska Udruga za logistiku i nabavu izvijestila je u srijedu da je njezin PMI indeks industrijske aktivnosti u srpnju skliznuo s 50,2 na 50,1 bod, najnižu razinu od studenoga prošle godine. Još u ožujku taj se indeks kretao iznad 53 boda.
Doduše, jutros objavljena brojka pokazuje da je industrijska aktivnost blago porasla, s obzirom da kretanje tog indeksa iznad 50 bodova ukazuje na rast, a ispod te razine na pad aktivnosti, no nove narudžbe tvornicama, uključujući izvozne narudžbe, pale su u srpnju oštrije nego u lipnju.
Kineska Udruga za logistiku i nabavu poručila je da podaci pokazuju da je industrijska aktivnost dosegnula dno te da će se idućih mjeseci dodatno stabilizirati.
No, u priopćenju ističe i to da je potražnja i dalje relativno slaba, te da se ne može isključiti dodatni pritisak na pad aktivnosti zbog prevelikih zaliha.
Rast kineskog gospodarstva usporava već šest tromjesečja zaredom, pa je u drugom kvartalu ove godine tamošnji bruto domaći proizvod ojačao 7,6 posto, što je njegova najniža razina u tri godine.
U međuvremenu, kineske monetarne vlasti u posljednja su dva mjeseca u dva navrata smanjile ključne kamatne stope, dok su od studenoga prošle godine čak u tri navrata smanjile stopu izdvajanja obveznih rezervi banaka, kako bi potaknule kreditiranje, a time i rast gospodarstva.
U anketi Reutersa analitičari smatraju da je u drugom tromjesečju gospodarstvo dosegnulo dno, te da će se njegov rast, zahvaljujući poticajnim monetarnim mjerama, ubrzati u drugom dijelu ove godine.
U prosjeku očekuju da će u cijeloj ovoj godini drugo po veličini svjetsko gospodarstvo zabilježiti rast od 8 posto.
No, ulagači nisu baš uvjereni u to, pa su cijene dionica u Kini u srpnju pale više od 5 posto, zbog čega su vodeći burzovni indeksi zaronili na najniže razine u tri godine.
Usporavanje rasta kineskog gospodarstva zabrinjava i vlasti mnogih zemalja, ponajviše onih koje su bogate rudama, poput Australije, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina. Stoga slabljenje kineske potražnje izaziva pad cijena sirovina.
Uz to, kako je Kina godinama bilježila dvoznamenkasti rast gospodarstva, bila je jedna od glavnih poluga globalnog gospodarstva za nedavne recesije u najrazvijenijim zapadnim zemljama.
A kako se posljednjih mjeseci eurozona suočava s recesijskim prijetnjama, dok se rast američko gospodarstva usporava, brži rast kineskog BDP-a pozitivno bi utjecao na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.