Rodrigues otkrila četiri scenarija za budućnost eurozone

Eurozona se nalazi na velikom raskršću i pred njom su četiri moguća scenarija mišljenje je Marie Joao Rodrigues, glavne gošće danas održanog predavanja o budućim scenarijima za eurozonu koje je organizirala zaklada Friedrich Ebert.

Maria Joao Rodrigues bila je ključna osoba u razvoju Lisabonske strategije, te je i danas savjetnica visokim dužnosnicima Europske unije. Kriza koja je pogodila Uniju i dalje ne jenjava, a problemi se samo gomilaju pogotovo u eurozoni, kaže.
- Do 2007. Europa je bila najnapredniji kontinent što se tiče razvoja i politike. Svi su dolazili u Europu gledati i učiti, a sada je potpuno obrnuta situacija. Na posljednjem sastanku G-20 o Europi se pričalo kao o glavnom problemu u ovoj krizi. Ova kriza je počela u financijskom sektoru, a nastavila se problemom državnog duga. Kako je država spašavala banke u početku, nakon toga su banke spašavale države i to je negativna spirala iz koje moram izaći. Drugi problem je što neke države imaju javni dug od 100 ili 120 posto BDP-a što je neodrživo. Trebamo restrukturirati bankovni sustav da bi se obnovilo kreditno tržište i na taj način smanjio javni dug - rekla je Rodrigues.

Europa se trenutno nalazi na raskršću i mora donijeti odluke koje će imati dugoročno posljedice. O tim odlukama ovisi koji će se scenarij uistinu ostvariti.
- Po mojim analizama i procjenama postoje četiri scenarija za budućnost eurozone. Prvi je da se zemlje članice i dalje pokušavaju izvući pomoću kriznog menadžmenta, što bi na kraju moglo dovesti do raspada monetarne unije. Druga mogućnost je da dođe do još većih razlika. Grci su pokazali da žele ostati u eurozoni, a moglo bi se dogoditi da razlike budu toliko velike da budu izbačeni što bi onda moglo izazvati još takvih slučajeva što nikako ne smije biti cilj. Treće je da dođe do podijele u dva dijela. Da oni napredniji krenu dalje većom brzinom, dok bi oni koji imaju problema išli sporije naprijed, što nije loše ideja. I četvrti scenariji je uvođenje kompletne monetarne unije što bi značilo još čvršću fiskalnu i političku uniju. Za to bi zemlje članice morale dio suvereniteta prebaciti na Europsku uniju - smatra Maria Joao Rodrigues.
Iako su prognoze crne ona smatra da Hrvatska radi pravi potez ulaskom u Uniju jer će i ona moći sada sudjelovati u izradi ove politike što će biti iznimno važno za budućnost. Jedino na što upozorava je da Hrvatska bude oprezna oko ulaska u eurozonu i da oko toga ne smije se žuriti.

- Nitko ne može predvidjeti budućnost jer ona ponajprije ovisi o političkim akterima. Njima je u posljednje vrijeme bitniji politički rejting njih i njihovih stranaka, a ne kreditni rejting zemlje. To se mora što prije promijeniti ako želimo se izvući iz krize - smatra Katarina Ott, direktorica instituta za javne financije.
Neven Mates istaknuo je da su 1980. Tajvan i Južna Koreja bili dosta iza europskih zemalja, ali da su s pravom politikom dostigli, a negdje čak i prestigli, Europu. Svi se slažu da je pred Unijom i svim njezinim članicama iznimno turbulentno vrijeme gdje će se morati donijeti važne odluke, a posljedice toga odredit će sudbinu kompletne eurozone, ali i Europske unije.