Srbiji na naplatu stiže 6 milijardi dolara duga iz SFRJ

Među dugovima koji su Srbiji u 2012. stigli na naplatu, kako piše Blic, nalaze se i krediti još iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U pitanju su dugovi s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina, koje je je najviše 'kriv' tadašnji premijer Veselin Đuranović. Riječ je o dugu od oko šest milijardi dolara koji će se otplaćivati od 2012. do 2014. godine.
Statistika ne razdvaja stari i novi dug, ali se jasno vidi da će razduživanje značajno stanjiti budžet u iduće dvije godine. Problem je veći jer se već sada zna da će minus u državnoj blagajni biti na maksimumu, a mogućnosti dolaska do novih kredita na minimumu.
Ako se zbroje svi dugovi, za točno tri i pol godine sadašnje vlade posuđeno je 5,7 milijardi eura, što je više nego u vrijeme svih premijera u posljednjih 20 godina. Vlade premijera Đinđića, Živkovića i Koštunice uspijevale su javni dug i malo smanjiti. Ukupan dug aktualne vlasti na početku mandata 2008. iznosio je 8,7 milijardi eura.

Danas je nešto viši od 14,5 milijardi, a samo u prošloj godini zadužili su građane Srbije za oko dvoje milijarde. Računica ekonomista Miroslava Zdravkovića pokazuje da se Cvetković (čiji je mandat sve vrijeme pratila kriza) svake sekunde zaduživao 55 eura ili 4,7 milijuna eura dnevno. usporedbe radi, od 2000. do srpnja 2008. javni dug je smanjen za 2,05 milijuna dnevno ili 24 eura u sekundi.

Prema podacima Narodne banke Srbije, samo ove godine na naplatu dolazi nešto manje od milijardu eura državnog duga, a već iduće iz budžeta će za dugove biti potrebno izdvojiti 1,5 milijardi eura, a godinu dana kasnije dodatne 1,4 milijarde.
Ekonomist Mlađen Kovačević, koji se ovom problematikom bavi duže od 30 godina, kaže da je većina dugovanja nastala prije devedesetih.

-Dug države je 1978. godine bio skroman, a onda je počeo rasti sve do 1983. godine. Za vrijeme Miloševića zemlja se zadužila svega 400 miliona eura. Tada je kredite bilo moguće dobiti samo od Kine i Kuvajta, a veće zaduživanje su onemogućile sankcije. Nisu otplaćivane mnoge vanjske obaveze, ali predsjednici vlada u vrijeme Miloševića - Radovan Božović, Nikola Šainović i Mirko Marjanović nisu imali ni mnogo prilika za zaduživanje u inozemstvu, pojašnjava Kovačević.
Srbija je u listopadu 2000. godine naslijedila dug od 10,8 milijardi dolara. Pariški i Londonski klub otpisali su dio duga, ali su stara dugovanja i dalje ostala na visokom nivou od oko 6,4 milijarde dolara. Taj dio sada dolazi na naplatu i praktično čini četvrtinu ukupnog vanjskog duga iz ove godine.

Ekonomist Miladin Kovačević kaže da su dugovi rapidno rasli prije vladavine Milke Planinc. Republike su tada imale mogućnost samostalnog zaduživanja, a kredite su odobravale uglavnom međunarodne financijske institucije. Od Pariškog kluba dobiveno je 3,8 milijardi dolara, od Londonskog 2,2 milijarde...
Krediti iz SFRJ prvenstveno su išli na potrošnju, podizanje standarda, plaća i mirovina.