Što čeka bankarski sektor u regiji?

U danas objavljenom izvješću Erste Grupe o bankarskom sektoru srednje i jugoistočne Europe stoji kako prve naznake oporavka u eurozoni postupno premještaju fokus investitora prema očekivanjima rasta, od čega će bankarski sektori u srednjoj i istočnoj Europi imati koristi.

 - Općenito gledano, u zemljama poput Poljske i Češke svjedoci smo strukturnih prednosti koje postavljaju temelje za ubrzan rast u 2014. godini i nakon toga. Smanjeni troškovi rizika u kombinaciji s ubrzanim ostvarivanjem prihoda uslijed sve većih obujmova i poboljšanih neto kamatnih marži, kao i stroga kontrola troškova, od početka iduće godine vjerojatno će potaknuti rast neto prihoda. Prijetnje profitabilnosti banaka u ovim zemljama prije bi mogle doći s fiskalne nego s operativne strane (polemike o porezima za banke, povećanje poreza na dobit). U Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji najveće izazove predstavljaju rezanje troškova rizika i pronalazak ravnoteže između rasta, marži i troškova rizika kako bi se postigla održiva profitabilnost. Kapitalizacija je i dalje zdrava i predstavlja snažnu osnovu za ovakve pomake -objašnjava Günter Hohberger, analitičar Erste Grupe za bankarski sektor srednje i istočne Europe. 

Češka – kvaliteta imovine stabilna s udjelom loših kredita na 6% 

Uzevši u obzir pozitivno kretanje stope češkoga BDP-a u drugome tromjesečju (+0,6% u odnosu na prvo) i nedavni porast prinosa na 10-godišnje obveznice (2,44%), banke u Češkoj očekuju bitno poboljšanje okruženja u drugoj polovici ove godine. Pojačano kreditiranje građanstva leži na hipotekarnim kreditima koji su godišnje rasli za 3,2%, dok je obim potrošačkih kredita nastavio padati i to za 1% na godišnjoj razini. U poslovnome segmentu, kreditiranje je u posljednje vrijeme većinom usmjereno na obrtni kapital, dok je odobravanje novih poslovnih kredita usporeno. Stopa rasta depozita je na zdravih 4,8% godišnje i taj rast održava omjer kredita i depozita na 75%, što je jedan od najnižih omjera kredita i depozita u SIE. Usprkos recesiji, kvaliteta imovine u češkim bankama i dalje je stabilna s udjelom nenaplativih kredita od 6%.

Poljska – preokret u neto prihodu od kamata počet će krajem 3. tromjesečja 2013. 

U Poljskoj su ukupni krediti (uključujući javni sektor) u srpnju 2013. na godišnjoj razini porasli za 3,7%, pri čemu su krediti građanstvu rasli za 3,3%, a krediti gospodarstvu za 0,5% godišnje. U segmentu kreditiranja gospodarstva, udio investicijskih kredita porastao je drugi mjesec zaredom nakon šest mjeseci padanja na godišnjoj razini, a to je naznaka gospodarskog oporavka. U okolnostima nastavka slabljenja regulatornog pritiska u segmentu građanstva te rekordno niskih kamata na tržištu novca, očekuje se rast kreditiranja građanstva prema kraju 2013. godine. Rast poslovnog kreditiranja trebao bi biti potaknut povećanom potrošnjom i rastom ulaganja koji bi iz toga trebao uslijediti,dodatno pojačan projektima financiranim sredstvima EU.

Neto kamatne marže su se oporavile zahvaljujući rekordno niskim kamatama na tržištu novca te agresivnim reprogramiranjem od strane banaka. Štoviše, analitičari Erstea uvjereni su na temelju podataka iz srpnja da je neto prihod od kamatna dotaknuo dno i sada je na uzlaznoj putanji te očekuju njegov oporavak u odnosu na drugo tromjesečje 2013., uslijed rastućih neto kamatnih marži te laganog povećanja u obimu kreditiranja.
 -Unatoč zabrinutosti koju uzrokuje povećanje količine novca u opticaju zbog mjera američke središnje banke, očekujemo da će porast kamatnih stopa za 100 bazičnih bodova (bb) na neto kamatnu maržu u banci PKO BP utjecati s 30 – 40 bb, u bankama Pekao i BRE s 20 - 30 bb, a na neto kamatnu maržu BZ WBK za otprilike 10 – 20 bb- objašnjava Magdalena Komaracka, voditeljica Istraživanja u Erste Securities Polska.

Nastojanja da se poveća učinkovitost mogla bi također potaknuti mjere rezanja troškova u mrežama poslovnica banaka, kao i daljnja spajanja te akvizicije. Međutim, analitičari Erstea ne očekuju dramatičan pad broja poslovnica, već promjenu u onome na što je njihovo poslovanje usredotočeno te smanjenje broja zaposlenika.

 - I dalje imamo pozitivna očekivanja od dionica poljskih banaka s obzirom na našu prognozu rasta poljskoga gospodarstva za 2,4% iduće godine, nakon rasta od 1,1% u 2013. Očekujemo da banke izvuku maksimum iz takvih okolnosti.-

Mađarska – razduživanje je dosegnulo dno u drugom tromjesečju 2013., mali i srednji poduzetnici traže sve više kredita; loši krediti i dalje otegotna okolnost

Poslovno okruženje u Mađarskoj i dalje je otegotna okolnost za profitabilnost banaka jer je kod loših kredita zabilježen dinamičan porast udjela na oko 18% do drugoga tromjesečja ove godine, s 4% koliko je iznosio u prvome tromjesečju 2009. godine. Iako je taj rast usporen u posljednja četiri tromjesečja, neće ga podržati najavljeni plan pomoći dužnicima koji imaju hipotekarne kredite s valutnom klauzulom, a što je već povećalo nesigurnost na tržištu budući da dužnici očekuju detalje tog plana. Stopa pokrivenosti rezervacijama za loše kredite u drugom je tromjesečja na razini cjelokupnog bankarskog sustava Mađarske iznosila 58%.

Što je još važnije, razduživanje je vjerojatno doseglo svoj vrhunac u drugome tromjesečju ove godine, većinom zahvaljujući planu Financiranja za rast koji podupire zaduživanje malih i srednjih poduzetnika; porast u obimu kreditiranja bit će vidljiv u idućim tromjesečjima. Financiranje za rast pokazalo se uspješnim pa je ovaj mjesec fond za poticaje povećan za dodatna 2,000bn forinti. Analitičari Erstea očekuju pad za 2,5% u ukupnom kreditiranju za ovu godinu, nakon pada za otprilike 6% u prvoj polovici ove godine. Sljedeće godine moglo bi doći do rasta za 1%, a u 2015. za 3%.

Što se vanjskog financiranja tiče, mađarske banke uspjele su prepoloviti kredite svojih stranih inozemnih vlasnica u posljednjih pet godina. Do kraja srpnja, financiranje iz stranih izvora palo je na 26,8 mlrd. švicarskih franaka, odn. 21,5 mlrd. eura, a na svom vrhuncu, na početku financijske krize, ono je dosezalo 66 mlrd. franaka, odn. 43 mlrd. eura. Preračunato u švicarskim francima, sadašnja razina identična je onoj iz 2004, dok je preračunato u forintima ona na razini 2006. (zbog deprecijacije nacionalne valute u međuvremenu). Najveći dio stranih kredita dolazi od banaka u Eurozoni koje imaju podružnice u Mađarskoj. Austrijske banke, koje su male iznimno visok stupanj izloženosti u Mađarskoj, u međuvremenu su značajno smanjile svoj udio i njihove podružnice sada se usredotočuju na davanje kredita u domaćoj valuti.

Rumunjska – rast prisutan jedino u segmentu stambenih kredita, udio loših kredita i dalje visok; rastom BDP-a popravit će se izgledi u sektoru

Hipoteke u posljednje vrijeme djeluju kao glavni pokretač u kreditnom okruženju s godišnjim porastom po stopi od 6,5%. Ukupno gledano, potrošački krediti i dalje su u minusu s godišnjim padom od 8,9% uzrokovanim smanjenom potražnjom, dok je rast kredita tvrtkama na godišnjoj razini pao za 2,7%. Sve upućuje na činjenicu da je ekonomsko okruženje zasad još uvijek problematično. Trend rasta depozita i dalje je pozitivan uz porast depozita građana i tvrtki od 1,6% u odnosu na kraj godine, odnosno 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kad je riječ o kvaliteti aktive, udio nenaplativih kredita porastao je na 20,9% u usporedbi s 18% zabilježenih koncem 2012. uslijed slabe kreditne aktivnosti bez potpore izvještajnoj bazi.

Domaće banke su u prvoj polovici 2013. prijavile ukupnu neto dobit u iznosu od 1,15 milijardi leva u odnosu na gubitak od 200 milijuna leva u istom razdoblju 2012. godine. S obzirom da rumunjski BDP trenutno raste po stopi od 2,5%, drugoj najvišoj stopi u regiji, odmah poslije Turske, te s obzirom na niski profil rizika u fiskalnome smislu, zdravu bilancu plaćanja i dobre stope zaposlenosti, Ersteovi analitičari ostaju pri svom konstruktivnom pogledu na izglede rumunjskog bankarskog sektora.

Srbija – očekuje se da će se neto kamatne marže stabilizirati na razini iz prvoga tromjesečja 2013. 

Srbija je zabilježila porast kredita građanima od 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je u najvećoj mjeri posljedica rasta hipotekarnih stambenih kredita. Ukupni kreditni portfelj je, međutim, opao za 0,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Što se depozita tiče, ukupni depoziti građana su na kraju drugog tromjesečja 2013. iznosili 82,4 milijuna eura (954 milijarde dinara), ostvarivši porast od 4,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Depoziti tvrtki rasli su istim tempom i dosegnuli 37,4 milijuna eura (429 milijardi dinara). Ukupni kapital porastao je za 3,4% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši 51,3 milijuna eura (588 milijardi dinara).

Profitabilnost bankarskog sektora od drugoga tromjesečja 2013. ostaje umjerena na razini od oko 5%, a očekuje se da će se prosječna neto kamatna marža stabilizirati na razinama zabilježenim u prvom tromjesečju 2013. nakon jednokratnog učinka novog zakona o zateznim kamatama i obračunu kamata na kamate.

 - Gospodarstvo Srbije dobro je krenulo u 2013. s godišnjim rastom BDP-a od 2,1% u prvome tromjesečju i 0,7% u drugome tromjesečju 2013. Doprinos domaće potražnje je negativan, dok neto izvoz daje očekivano snažan poticaj rastu. Kad je riječ o predviđanjima, na brojke za drugu polovicu 2013. trebao bi pozitivno utjecati bolji poljoprivredni urod nego u 2012., što potvrđuje našu prognozu rasta BDP-a u 2013. godini od +1,8%. S obzirom na slabu domaću potražnju, banke će u kreditiranju i dalje biti oprezne pa će njihove rezultate u 2013. obilježiti stagnacija - očekuje Günter Hohberger.

Turska – rast kredita usporit će 2014. na 16% godišnje

U osnovi, analitičari Erste Grupe zadržavaju pozitivna očekivanja što se tiče dugoročnog izgleda za gospodarstvo Turske te vjeruju da će među turskim bankama doći do pozitivnog diferenciranja na temelju nekoliko čimbenika: snažnog makroekonomskog okruženja unutar kojeg posluju, visokog potencijala rasta i za poslovni sektor i za potrošnju, snažnim bilancama i visokim stupnjevima kapitalizacije, uvjetima likvidnosti te relativno visokom profitabilnošću i stupnjem internog generiranja kapitala za financiranje očekivanog rasta. Nadalje, odluka američke središnje banke o zadržavanju stabilnog ulaganja u imovinu podupire dodatno te pozitivne izglede. 

 - S druge strane, put koji predstoji mogao bi biti kratkoročno problematičan vezano uz neizvjesnosti koje ovise o kamatnim stopama na globalnoj razini te sklonosti riziku koju pokažu globalni ulagači, dok manjak u štednji Tursku prisiljava da se osloni na inozemnu štednju. Stoga smatramo da će kratkoročno turske banke ostati osjetljive na kamatne stope na globalnoj razini te reperkusije koje će to imati uglavnom na njihove neto kamatne marže I, u manjoj mjeri, na njihove knjigovodstvene vrijednosti. - objasnio je Can Yurtcan, direktor istraživanja u Erste Securities Turkey.

Što se tiče glavnih pokazatelja poslovanja, očekuje se rast kredita za 24% godišnje ove godine koji će usporiti na 16% u 2014. U području financiranja, očekuje se rast depozita za 12% godišnje. Turske banke trebale bi zadržati fokus na diversifikaciji baze kapitala za financiranje, okretanjem tržištu obveznica te većim korištenjem sredstava sa tržišta novca.

TOP 10 srednje i istočne Europe + Turska

Analitičari vjeruju da je u idućoj godini izgledan oporavak poljske ekonomije, što će se odraziti prvenstveno kod banaka. Stoga je njihov stav o dionicama poljskih banaka pozitivan. 

- Naša preporuka za BZ WBK i dalje je kupnja unatoč natprosječnom rezultatu jer očekujemo da će se trend natprosječne dobiti kod ove banke nastaviti pod utjecajem najnovije akvizicije Kredyt Banka. Sinergija će na BZ WBK imati pozitivan učinak u fiskalnim godinama 2014. i 2015, što će dovesti do više valuacije. Naša preporuka za Bank Pekao je akumulirati, budući da banka ima najbolju kapitalizaciju u svojoj klasi, što je, prema našem mišljenju, stavlja u vrlo povoljan položaj za budući rast, kako organski, tako i kroz akvizicije. Također vjerujemo da će Pekao ostvariti relativno visok prinos na dividendu (od oko 6%), te da postoje šanse za isplatu dodatne dividende u slučaju povoljnijeg stava regulatora. Što se tiče PKO BP, u njenom slučaju je preporuka za akumuliranje rezultat sinergija koje pretpostavljamo da će nastati nakon preuzimanja Nordee. Također vjerujemo da bi ova banka trebala biti u mogućnosti popraviti svoje osnovne pokazatelje uz pretpostavku da će se kamatni trendovi preokrenuti-kažu.

- Osim poljskih banaka, od velikih banaka akumuliranje preporučamo i za Raiffeisen Bank International (čiji rejting smo snizili s preporuke za kupnju) i češku Komercni banku. Nakon nedavnog upozorenja o profitu RBI-a, ponavljamo svoj stav da problem kapitalizacije kratkoročno možda nije riješen dokapitalizacijom s izraženim razvodnjavanjem. Po našem mišljenju, kombinacija mjera zasnovanih na srednjoročnoj strategiji otplate državne tranše participativnog kapitala (1,75 milijardi eura) do kraja 2017. mogla bi imati više osnova od znatnog izdanja prava uz trenutnu cijenu dionice. Komercni banka nam se sviđa kao ulaganje s ciljem ubiranja dividende (prinos na dividendu za fiskalnu godinu 2013. trenutno iznosi 5,5%) i zbog relativno nižih multipli valuacije u odnosu na usporedive poljske banke (1.6x P/B13e u usporedbi s 1.9x četiriju velikih poljskih banaka) -ističu.

Od malih banaka akumuliranje preporučuju za Banca Transilvania (RO), AIK Banku (RS) i Komercijalnu Banku (RS), ponajviše zbog relativno niske valuacije s obzirom na njihovu solidnu profitabilnost.