Vađenje plina iz škriljevca podijelilo europske zemlje

Europska komisija planira do kraja ove godine izići s prijedlogom na koji način bi se trebalo zakonski urediti pitanje dobivanja nafte i plina iz škriljevca, vrlo kontroverznog pitanja oko kojeg su zemlje članice duboko podijeljene.

U Komisiji ističu da su još u fazi proučavanja i da još nisu donijeli odluku o tome s kakvim će prijedlogom izići ove jeseni.

Skupina zemalja koje predvodi Poljska, a slijede ju Velika Britanija, Španjolska, Rumunjska, Litva i Češka, protive se bilo kakvom reguliranju na europskoj razini koje bi ograničilo pravo država članica da po svojoj volji iskorištavaju svoje energetske resurse i koje bi povećalo troškove crpljenja nafte i plina iz škriljevca. I velike multinacionalne snažno lobiraju kod Komisije i eurozastupnika. S druge strane, dio zemalja je vrlo skeptičan prema tome, smatrajući da se mogući štetni utjecaji na okoliš ne zaustavlja na nacionalnim granicama.

U SAD-u i Kanadi došlo je do revolucije s novom proizvodnom metodom vađenja plina i nafte iz škriljevca na dubinama do pet tisuća metara. Riječ je o frackingu, hidrauličnom lomljenju stijena smjesom vode i pijeska povezanih raznih kemikalijama. Protivnici ističu da je jedna stvar tom metodom vaditi naftu i plin u Americi koja ima velika, nenaseljena prostranstva, a druga stvar u gusto naseljenoj Europi.

Poljska je među zemljama članicama EU-a najveći zagovornik frackinga, jer bi se mogla osloboditi energetske ovisnosti o Rusiji. Do sada je poljska vlada izdala 108 koncesija na istraživanje rezervi nafte i plina. Prema procjenama, poljske rezerve se kreću između 346 i 768 milijardi prostornih metara plina, što bi moglo zadovoljiti njezine potrebe za tim energentom na razdoblje između 35 i 65 godina.

Ekonomska kriza pogoduje zagovornicima vađenja plina iz škriljevca, koji sa zavišću gledaju prema Sjedinjenim Državama, koje su na putu da postanu izvoznik umjesto uvoznika plina. Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri puta niža u SAD-u nego u Europi, a po cijenama električne energije Europa je skoro gotovo dvostruko skuplja. U Bruxellesu se pribojavaju da bi Europa do 2035. uvoziti više od 80 posto energije.