Dronovi u akciji: Vaši vrijedni poslovni partneri

Dobar dan, dobili ste DoDo pizzeriju - čuje se s jedne strane ‘žice’. - Molim vas jednu veliku miješanu pizzu - javlja se pozivatelj. - Može, za 30 minuta očistite livadu iza kuće i dostavit ćemo je dronom - uzvraća ljubazan djelatnik pizzerije u ruskom gradu Syktyvkaru, gdje se od početka lipnja pizza dostavlja - dronovima.

Ta bespilotna letjelica, koju su prvi za dostavu pizza upotrijebili na sjeveru Rusije, ima ugrađen GPS i videokamere, kako pizza ne bi ‘pala’ u krive ruke. Upravitelj lanca pizzerije prati snimke kamere, a potom telefonski informira klijente o vremenu dolaska drona. Ako ste kod njih naručili pizzu, morate izaći na otvoren prostor gdje će vam dron spustiti pizzu putem kabela. Letjelica se ne spušta niže od 20 metara iznad zemlje da ne bi bilo krađe - što letjelice, što pizze. Pokušate li povući žicu putem koje se pizza spušta, letjelica automatski aktivira mehanizam protiv krađe, otkači žicu i odleti. Plaćanje obavljate putem interneta, da ne bi bilo zabune. I zasad je možete naručiti samo u tom sjevernom ruskom gradu.
Ipak, to je samo jedan od načina na koje se u moderno vrijeme mogu upotrebljavati bespilotne letjelice, popularni dronovi.
Iako su došli na loš glas zbog upotrebe u vojnim akcijama američke vojske, mnogi stručnjaci ističu da dronovi imaju mnogo više dobrih i korisnih strana.

- Ne bih rekao da se dronovi upotrebljavaju primarno za vojne svrhe. To se najviše spominje zbog etičkih pitanja koja su se nametnula u tim akcijama. U mnogim drugim pogledima dronovi kompletno mijenjaju društvo. Na primjer, koristi ih se za nadzor autocesta, zaštitu divljih životinja, praćenje zagađenosti zraka, fotografiranje te inspekcije nakon tsunamija ili poplava. To su društveno korisne funkcije - objašnjava dr. sc. Mirko Kovač, direktor Aerial Robotics Lab Department of Aeronautics na Imperial Collegeu London, koji radi na razvoju zračne robotike i jedan je od najvećih svjetskih stručnjaka na tom području.
Veliku svjetsku javnu raspravu potaknula je najava Jeffa Bezosa, osnivača i prvog čovjeka moćne kompanije Amazon, da će u skorijoj budućnosti sve svoje dostave obavljati iz skladišta putem bespilotnih letjelica. Ipak, najavu neće moći uskoro i ostvariti jer će, kako procjenjuju stručnjaci, trebati proći dosta vremena kako bi taj projekt zaživio. Mnogi smatraju da je ta Bezosova najava bila samo medijski trik kako bi se privukla pažnja na Amazon uoči blagdanskih šopinga. 

- Smatram da je to sve jedna velika šala. Bilo bi realnije da je rekao da će se u dostavi upotrebljavati robotizirani kamioni ili auti, a ne dronovi - smatra Dean Wynton, direktor Aerosighta, koji proizvodi dronove za zračne fotografije.
Kao najveći problem dostave dronovima analitičari ističu njihov kratak domet od samo pet kilometara. Pitanje je i kako bi se zajamčila sigurnost isporuke i dronova, koji stoje više od deset tisuća dolara, od krađe. 

Drugi se problem već rješava, a to je uređivanje zakonskog okvira. Američki kongres u veljači 2012. godine naredio je američkoj Agenciji za avijaciju (FAA) da do kraja 2015. godine napiše pravila koja bi pokrila komercijalnu upotrebu dronova. Iako se rok bliži, američki mediji dobivaju informacije na kapaljku te se očekuje da bi kompletna procedura mogla biti gotova tek 2020. godine. Ipak, to neće spriječiti novu robotičku revoluciju koju najavljuju stručnjaci.
- Mislim da su dronovi dio dolazeće robotičke revolucije s mnogim korisnim aplikacijama i u vojnom i civilnom pogledu. No nužan je visokoetički pristup rješavanju tih problema i da izume radimo odgovorno. Moramo etički odrediti što bi se smjelo razvijati, a što ne. Moje je mišljenje da roboti ne bi smjeli donositi odluke o životu, ali ni snimati ljude u njihovim domovima. Privatnost je iznimno važna u ovim slučajevima - ističe Kovač. 

Prednosti upotrebe dronova počinju već osjećati američki farmeri, koji na taj način mogu pratiti svoje usjeve uzgajane na površinama velikim i po nekoliko tisuća hektara. U današnje vrijeme za obilazak polja treba im dosta vremena, a dronovi taj posao obavljaju bez problema. Opremljeni dodatnom opremom mogu otkriti gdje su problemi s navodnjavanjem, gdje su se pojavili nametnici i na taj način olakšati farmerima posao. Prema predviđanju američke Asocijacije za bespilotne letjelice, čak 80 posto komercijalnih dronova upotrebljavat će se u poljoprivredi. 

- To će biti novi način za farmere da kontroliraju svoje usjeve. Poboljšat će svoju uspješnost, pojeftiniti proizvodnju i na kraju imati jeftiniji proizvod. To su mogućnosti koje nemaju kraja - kaže Kevin Price, bivši profesor na Kansas State Universityju, a danas radi u kompaniji RoboFlight, koja prodaje dronove i analizira podatke koje prikupe.
Američki farmeri već su se odlučili na kupnju dronova iako još nije poznata legislativa, a na taj način dolaze do prednosti nad konkurencijom. Dronovi se već sada upotrebljavaju u Kanadi, Australiji, Japanu i Brazilu, a pitanje je kada će poljoprivrednici u Europi otkriti njihove prednosti. 

Veliki problem još uvijek je cijena jer kvalitetan dron stoji više od 10 tisuća dolara, što je još uvijek relativno skupo i u vremenu krize nepotreban trošak. Najveće prepreke korištenju dronova nesređeni su zakonski okviri. To je pitanje koje zanima i Mirka Kovača.
- Tko je kriv za nesreću koja se dogodi dronu ili kako možemo osigurati da će dostava biti sigurna? To su stvari koje će se komercijalnim dronovima sigurno dogoditi u skorije vrijeme i moramo znati kako reagirati u tim situacijama. Moramo napraviti testne zone i ulagati sredstva u sveučilišta i startupove koji mogu istražiti i otkriti tehnologiju kako bi dronovi bili što sigurniji - dodao je Kovač.

S obzirom na to da je riječ o letjelicama kojima se upravlja preko računala, otvorena su vrata raznim crnim hakerima koji bi mogli otimati dronove i na taj način stvarati dodatne probleme na nebu. Tu je naravno i visina leta kako ne bi utjecali na klasične zrakoplove i mnoge druge sigurnosne zamke. Studija koju je naručila FAA pokazuje da se vrlo lako može presresti signal navigacije i na taj način utjecati na sigurnost. 

- To su problemi koje nemaju samo bespilotne letjelice nego svi sustavi koji se koriste GPS-om, pa tako i auti kojima upravlja kompjutor. Ozbiljno se bavimo tim problemom i nadamo se da će do trenutka komercijalne uporabe dronova to biti riješeno - rekao je Ben Gielow, odvjetnik za udruženje proizvođača bespilotnih letjelica. 

Od 2009. godine u SAD-u prijavljene je su nesreće s dronovima i još 236 incidenata. No to ne zabrinjava analitičare, koji zbrajaju rast tržišta. Do 2030. godine očekuje se oko 30 tisuća dronova u Americi, a potrošnja na razvoj letjelica i njihovu komercijalizaciju mogla bi dostići 11 milijardi dolara do 2023. godine. 

- Dronovi će sigurno u skorijoj budućnosti unaprijediti naš način života. Kombinacija biologije i robotike nudi velike potencijale. Do sada su dronovi rađeni kao klasični avioni, ali treba nastaviti proučavati kako ptice lete. Meka krila, let u grupama, sve bi to moglo utjecati na pojeftinjenje dronova i dolazak nove generacije bespilotnih letjelica - poručio je Kovač.