Kasete se vraćaju u velikom stilu

Kasete s kojih je do prije nekoliko desetljeća treštala glazba omiljenih pjevača, a danas figuriraju još samo kao strašila za ptice u pokojem vinogradu i voćnjaku, na velika se vrata vraćaju na ICT scenu.

Ajtijevci su, naime, zaključili da bi baš one mogle najbolje poslužiti za pohranu goleme količine podataka koje se globalno razmjenjuju. Istraživači japanske kompanije Fuji Film i IBM-a iz Züricha u Švicarskoj već su stvorili prototip kaseta na koji može stati 35 terabajta podataka. Drugim riječima, na njihovu se kasetu može pospremiti 35 milijuna ‘knjiških’ informacija na ‘cartridgeu’ velikome 10 x 10 x 2 centimetra.
Pravi debi te tehnologije vjerojatno će se dogoditi na najvećemu radijskom teleskopu SKA (Square Kilometer Array) koji će svojim antenama okružiti južnu hemisferu. Proradi li 2024., kao što se planira, SKA će na dan obraditi petabajt komprimiranih podataka, odnosno milijun gigabajta podataka.
Trenutačne prognoze Konzorcija industrije za pohranu informacija govore da bi se za desetak godina i na ‘hard driveu’ moglo pospremiti tri terabajta podataka, ali to neće biti dovoljno za sve veću količinu informacija. Budu li se za pohranu podataka upotrebljavale kasete nalik na one koji su stvorili istraživači IBM-a i Fujia, kažu, drastično će se smanjiti troškovi i potrošnja energije. Baze podataka koje se temelje na upotrebi ‘disc drivea’, prema istraživanjima analitičara iz The Clipper Group, troše 200 puta više energije od baza utemeljenih na kasetama slične veličine.