Tehnopolis

Lanac za prodaju e-mail adresa

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

‘Pošaljete li ovu poruku na 10 adresa, za nekoliko dana primit ćete sjajnu vijest!’ Ako ste nešto slično dobili mailom i kliknuli na ‘forward’ ne bi vas trebao iznenaditi podatak što ste tako nekom nepoznatom, a možda i opasnom, prepustili uvid u adrese svojih prijatelja.

Tekst: Daniela Dujmović Ojvan

Sigurno ste do sada više puta primili elektronsku poštu ovog sadržaja: ‘Dijete mi je teško bolesno, mora na hitnu operaciju, možete mi pomoći ako proslijedite ovaj mail dalje, jer za svaki odaslani dobit ću 35 centi’ ili ; ‘Pošaljete li ovu poruku na najmanje 10 adresa, za nekoliko dana primit ćete sjajnu vijest’. Riječ je, dakako, o lančanim pismima u kojima se zahtijeva da se poruka proslijedi što većem broju osoba. Ponekad se prijeti i posljedicama: ‘Ne pošaljete li pismo na najmanje 10 adresa u sljedeća 24 sata moglo bi vam se dogoditi nešto strašno ili ćete čuti neku jaku lošu vijest’. 

Upute za zaustavljanje neželjenih poruka
Ako vam dosade lančane i hoax poruke, možete ih, savjetuje Đuro Lubura, prijaviti svojem operatoru e-mail računa (npr. Google, Yahoo, T-com, Hotmail ), ovisno gdje imate otvoren korisnički račun. Hrvatski propisi obvezuju operatora da u roku od najviše petnaest dana odgovori na vašu prijavu. Ako se operator ogluši, onda ga možete prijaviti Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Agencija će onda u skladu sa svojim ovlastima riješiti nastali spor, a to može uključivati i inspekcijski nadzor nad operatorom. Naravno, mnogima se neće dati upuštati u takvu zavrzlamu, stoga je najjednostavnije te poruke revno brisati i ignorirati. No ako ste stvarno zatrpani takvom poštom, onda svoje prijave šaljite na ‘abuse’ e-mail adresu operatora. Primjerice, koristite li T-Com, onda prijavu šaljete na [email protected]. Koristite li e-mail Optima Telekoma onda prijavljujete na adresu [email protected] i tako redom....

Lančana pisma koriste se i za širenje piramidalnih sustava (piramida sreće, lanac sreće, financijske piramide), a riječ je o modelu (iliti prijevari) za čije je funkcioniranje potrebno uključiti što veći broj sudionika koji su spremni uplatiti određeni iznos novca. Naravno, zaradu imaju samo oni koji su na vrhu piramide dok oni niže dobiju ‘šipak’. Najpoznatiji svjetski slučaj je onaj vezan uz njujorškog investicijskog menadžera Bernarda Madoffa, 70-godišnjeg veterana američkog Wall Streeta koji je zbog vođenja najveće financijske piramide u povijesti, u kojoj je ulagače oštetio za više od 60 milijardi američkih dolara, dobio 150 godina zatvora.

Ipak, nadamo se da je većina ljudi već shvatila kako se veliki novac može zgrnuti samo na dva načina: ili napornim radom ili prijevarom. Kada to znate, onda ne možete nasjesti na priče kako zaraditi veliki novac uz minimalna ulaganja. Danas se lančana pisma najčešće koriste za širenje poruka kao što su pozivi za donacije, lažna upozorenja o virusima, prijetnje ili politički tekstovi. Na taj se  način prikupljaju e-mail adrese onih koji takve poruke prosljeđuju i to radi njihove prodaje za pokušaje prijevare kao što su već spomenute financijske piramide ili piramide sreće a sve u stilu: ‘make money fast’. Takve poruke mogu se koristiti i za ometanje komunikacijskih kanala kao što je e-mail, uznemiravanje institucija ili pojedinaca, ali i za pritajeno oglašavanje. Najtužnije su one prijevare koje koriste bolesnu djecu (često uz njih ide i slika djeteta, jedno vrijeme je kolao mail sa slikom teško opečenog djeteta) i onda je zapravo teško ignorirati takvu poruku jer se nad primateljem vrši suptilni moralni pritisak. Naime, mnogi će u tom slučaju radije proslijediti poruku dalje, iako je vjerojatno riječ o prijevari nego imati na duši da možda nisu pomogli nekom bolesnom djetetu.

Osnovno je pravilo da se takva pisma ne šalju unutar poslovne komunikacije. Kod slanja takvih pisama posebno treba voditi računa i o privicima koji znaju biti veliki (prezentacije, slike, dokumenti), a ponekad znaju sadržavati i viruse. Stoga, ako niste sigurni u njihov izvor, takvu je elektroničku poštu najbolje odmah izbrisati. Potrebno je spomenuti i  tzv. ‘hoax’ poruke, a riječ je o elektroničkoj pošti neistinitog sadržaja kojoj je cilj zastrašivanje ili dezinformiranje primatelja, te njezino prosljeđivanje na što veći broj adresa. Takve poruke često svojim sadržajem mogu naškoditi i ugledu određenih organizacija, tvrtki i poznatih osoba. Često sadržavaju razne teorije zavjere, razotkrivaju mračne tajne nekih industrija i slično. Ponekad su toliko dojmljive da je teško oteti se želji za prosljeđivanjem kako bi svoje prijatelje upozorili na sve ono što nam čine i u kakvoj nas zavisnosti drže velike korporacije, tajanstveni centri moći, masoni, ljudi zmajevi, i slično. Naravno, najlakše je prepoznati prijevaru kada vam stigne pismo sljedećeg sadržaja: ‘Zdravo, ja sam Xhan Hu i želi uložiti veliki novac u Hrvatska. Možete li mi pomoći i dati broj svog računa (po mogućnosti i pin!) kako bi mogla staviti novac na vaš račun. Radi se o milijunima američkih dolara. Biti vrlo zahvalan’ ili ‘Vaš e-mail je izabran od UN-a za novčanu potporu od milijun britanskih funti. Čestitamo! Vi ste sretan korisnik naših bespovratnih novčanih potpora. Molimo napišite vaš pin....’

Stalni sudski vještak za telekomunikaciju, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura ističe kako je većina lančanih e-mailova, pogotovo onih u kojima se obećava neka nagrada ili novčana dobit, neistinita.
- Neki od tih e-mailova nastaju zbog čiste zabave kreatora, a drugi mogu biti vrlo opasni - upozorava Lubura, posebice kada se od nas traži  da u ime određenog dobitka, naslijeđa ili velikog posla pošaljemo svoje podatke. To naravno nikada ne biste smjeli raditi jer je riječ o pokušaju krađe osobnih podataka.
Nikada ne treba e-mailom ili preko web-stranice upisivati PIN kreditnih kartica ili drugi povjerljivi podatak jer banka to nikad od nas neće tražiti. Prema hrvatskim zakonima, otkriva Lubura,  operatori koji nam pružaju usluge e-maila dužni su nam omogućiti filtriranje takvih spam poruka. Međutim, kako se to radi prema računalnim algoritmima, relativno često one do nas ipak dospijevaju. Kao ni nama, tako ni računalu nije jednostavno razlikovati je li neki poziv za pomoć djetetu istinit ili nije. Ipak, iskustvo pokazuje, kaže Lubura, da je većina takvih poruka usmjerena kako bi nekome naštetila, obično onome tko je potpisan kao autor.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci