Moneta s drugog svijeta

Kriptovalute potiho konkuriraju konvencionalnom novcu. Pa kakav je tečaj u vašoj kibernetskoj mjenjačnici?

Tekst Kristina Kardum

Tko je jednom platio pravim novcima virtualnu kravu ili poljevač za cvijeće koji postoje na imaginarnoj farmi u sklopu omiljene Facebook aplikacije, svojevoljno je postao dijelom virtualne ekonomije. Svaki se čovjek tu i tamo voli zaigrati, međutim, poneki vole otići korak dalje i toliko uroniti u virtualni svijet igara da su u svojim paralelnim svemirima spremni uložiti pravi novac u kupnju virtualnih valuta. Najveći takvi sustavi u kojima se trguje virtualnim valutama su tzv. masovne ‘multi-player role playing’ igre, odnosno online igre u kojima igrači preuzimaju nove identitete te u interakciji s drugim igračima prolaze različite scenarije igre, poput World of Warcraft ili Final Fantasy. Takvi virtualni svjetovi mogu imati više ili manje veze s pravim svijetom. U igrici Second Life, kao što joj ime kaže, virtualna ekonomija ima više sličnosti s pravom; igrači imaju zaštićeno intelektualno vlasništvo na sve što stvore unutar igrice, mogu valutu kojom se trguje u igrici (Linden dolari) kupovati od drugih internetskih stranica za pravi novac i razmjenjivati dobra unutar igrice za tu istu valutu.

Na stabilnosti tih virtualnih valuta pozavidjeli bi mnogi domaći do grla zaduženi mrzitelji švicarskih franaka. Naime, iako razina naravno fluktuira ovisno o ponudi i potražnji, Linden dolar drži se stabilno na oko 265 LD za jedan američki dolar. Valuta u igri Entropia Universe, PED, odnosno Project Entropia Dollars, može se kupiti za pravi novac u odnosu 10 PED za jedan USD. Ta igrica bilježi i najveće transakcije pravog novca za virtualne vrijednosti. Jedan je igrač, primjerice, u toj igrici kupio sebi virtualni otok za 26.500 dolara, a drugi svemirsku postaju za 100.000 američkih dolara (planirao je zaraditi tako što će je preurediti u noćni klub).
S obzirom na vrijednosti koji se vrte u ovoj hi-tech paralelnoj ekonomiji, nije čudno što sve više privlači zanimanje stručnjaka, ali i kreativaca.

Svatko tko mašta o tome da ima vlastitu valutu i postane 'Rohatinski' svoje male narodne banke može to učiniti. Satoshi Nakamoto prije dvije godine napravio je upravo to sa svojom virtualnom valutom bitcoin. Trenutačno na svijetu postoji oko 6,5 milijuna bitcoina koje korisnici čuvaju na svojim računalima i koje sve veći broj stranica prima kao legitimno sredstvo plaćanja. Cijeli je sustav siguran i u načelu je nemoguće trošiti bitcoine koje čovjek ne posjeduje. Nijedna vlada ni banka na svijetu nemaju nikakvu kontrolu nad tom valutom, a njezin je broj ograničen tako da ne dolazi do inflacije. Što se tiče vrijednosti valute, ona je trenutačno oko 18 dolara i sve više raste. Možda je riječ o još jednom primjeru ekonomskog balona, a možda gledamo neki budući monetarni sustav; fleksibilne, decentralizirane i sigurne valute koje nisu dio starih sustava koji sinusoidalno padaju u krize.
‘Problem’ je što se virtualni novac u načelu ne može zamijeniti za pravi. Uistinu, teško je i zamisliti što bi se dogodilo da svaki put kad stablo u kući omiljene Sims obitelji rodi Simeleonima njihov vlasnik virtualnu valutu zamijeni za pravi novac.

CIJELI TEKST PROČITAJTE U NOVOM BROJU TEHNOPOLISA