Nanočestice nad Zagrebom

Samo se tišina čuje u najnovijem nanotehnološkom laboratoriju u Švicarskoj. Hrvatska očekuje slično. Iako još službeno nije potvrđeno, Institut ‘Ruđer Bošković’ mogao bi uskoro uz potporu i donatorstvo IBM Researcha iz Züricha otvoriti prvi centar za nanotehnologiju u Zagrebu.

Tekst: Kata Pranić

U idućih pet godina trećinu sredstava od planiranih svjetskih investicija u nanotehnologiju uložit će EU. Iako Hrvatska o tome može samo sanjati, Danica Ramljak, ravnateljica Instituta ‘Ruđer Bošković’ u Zagrebu, i znanstvenici ne namjeravaju čekati ‘milost božju’ i nanotehnološko prosvjetljenje Vlade RH, zato su potporu i suradnju potražili u Švicarskoj. IBM Research iz Züricha, jedini IBM-ov istraživački centar u Europi, u kojem je sagrađen suvremen svjetski centar za nanotehnologiju, voljan je pomoći hrvatskoj znanosti. O toj suradnji već se razgovaralo, ali ni predstavnici IBM Researcha ni ravnateljica Ramljak nisu bili voljni dati ikakvu informaciju medijima. Međutim, pokaže li se točnom informacija koju smo neslužbeno dobili, ciriški IBM Research donirat će sredstva za osnutak centra za nanotehnologiju na Institutu ‘Ruđer Bošković’, u sklopu Zavoda za fiziku materijala. Nagađa se već i da bi mogao biti smješten u budućem, radnonazvanom Sjevernom kampusu Sveučilišta u Zagrebu. 

To je iznimno važno za Hrvatsku jer je gospodarski razvoj već sad nezamisliv bez nanotehnologije, koju nazivaju znanošću 21. stoljeća. Nanočestice su sastavni dio mnogih proizvoda za široku uporabu, ali i suvremenih medicinskih uređaja za otkrivanje najtežih bolesti, štede energiju i čuvaju okoliš. Budući da je Hrvatska na europskom dnu prema ulaganju u znanost i tehnologiju, hrvatski stručnjaci nadaju se barem manjem dijelu od 2,2 milijarde eura, koliko je Unija namijenila za strukturne fondove. Međutim, taj novac može se dobiti tek nakon što država uloži odeređen iznos, primjerice u nanotehnološki razvoj, i zatim ispostavi račun EU. Hoće li hrvatski političari imati sluha za to, pokazat će budućnost.

Zasad hrvatski znanstvenici bolje sutra Lijepe Naše temelje i stvaraju na privatnim kontaktima kojima mukotrpno otvaraju vrata novim projektima. Nastojeći ni iz čega napraviti nešto, okrenuli su se IBM Researchu u Zürichu čiji investitori nisu škrtarili gradeći podzemne nanotehnološke laboratorije zaštićene od bilo kakvih utjecaja izvana: buke, elektromagnetskih valova i promjene temperature. Osim polučiti najbolje znanstvene rezultate u nanotehnologiji cilj IBM Researcha jest privući najdarovitije svjetske znanstvenike u švicarski centar.

Ta je tvrtka davne 1956. osnovala istraživački laboratorij u Švicarskoj, u Rüschlikonu u okolici Züricha, i uspostavila suradnju s gospodarskim sektorom i istraživačkim centrima u Europi. Mnogi taj centar smatraju rodnim mjestom nanotehnologije. Fizičari tog laboratorija Heinrich Rohrer i Gerd Binnig dobili su 1986. Nobelovu nagradu za projekt skenirajućega tunelirajućeg mikroskopa. Godinu poslije Nobela su ponovno dobili fizičari IBM Researcha Karl Alexander Müller i Johannes Georg Bednorz za otkriće supravodljivosti u keramičkim materijalima. IBM Research namjerava zadržati nobelovsku tradiciju, zato znanstvenicima nudi najbolje uvjete rada. U iduće tri godine namjerava uložiti 100 milijuna dolara u nanotehnološke projekte, istraživanje novih materijala koji će poslužiti kao zamjena za silicij, sastavni dio poluvodiča, i još neka područja. 

Švicarski novinari koji su nedavno posjetili najnoviji ciriški nanotehnološki laboratorij, koji će uskoro biti dovršen, izvijestili su da se u njemu čuje samo tišina. Uređen je tako da isključuje sve izvanjske frekvencije koje bi mogle loše utjecati na eksperimentiranje znanstvenika s nanočesticama.
Laboratorij se sastoji od šest prostorija od kojih je svaka površine od 250 četvornih metara, zaštićena od buke i s promjenom temperature od 0,1 do 0,5 Celzijevih stupnjeva po satu u 24 sata, tako da ne može nepovoljno djelovati na nanočestice. Unutrašnjost je od elektromagnetskih valova zaštićena plastikom ojačanom staklenim vlaknima, čime se izbjegnula gradnja uobičajenom čeličnom armaturom koja povećava utjecaj elektromagnetskih valova. Materijali upotrijebljeni u uređenju tih laboratorija čak eliminiraju frekvenciju ljudskoga glasa. Tijekom gradnje IBM-ova nanotehnološkog centra poštovani su ekološki kriteriji, rabi se solarna energija i ostali ekoizvori jer je prema projektu osmišljen tako da bude moderan i za nekoliko desetljeća, ako je to danas uopće moguće zbog brzog razvoja tehnologije. Instrumente, većinu kojih IBM nabavlja od raznih dobavljača, njegovi znanstvenici sami prilagođavaju svojim potrebama.

Laboratorij je u dijelu IBM-ova centra kojim će se koristiti s ETH-om Zürich, švicarskim institutom za tehnologiju, također svjetski poznatim istraživačkim centrtom. IBM-ovi i ETH-ovi znanstvenici surađivat će na projektima dijeleći intelektualno vlasništvo.  Vrata IBM Researcha Zürich otvorena su doktorima informatike, matematike, inženjerima elektrotehnike, fizičarima i kemičarima koji vrlo često sudjeluju na istom projektu, ali i znanstveno znatiželjnim studentima koji onamo mogu doći samo na ljetnu praksu.