Tehnopolis

Nusproizvodi zlata vrijedni

15. siječnja 2012.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Otpad koji nastaje u proizvodnji itekako se isplati iskoristiti. U slučaju drvne industrije, donosi i dodatni profit. Iza 100 kilograma izgorenog peleta ostaje samo pola kilograma pepela. U Spačvi su trenutačno obustavili proizvodnju peleta jer su ga, zbog skupog prijevoza, što utječe na cijenu proizvoda, namijenili lokalnoj potrošnji u krugu 150-200 km.

Tekst: Kata Pranić
Foto: Dražen Lapić

Svijest o ekološkoj odgovornosti u vinkovačkoj drvnoj industriji Spačva d.d. razvijena je desetljećima prije nego što je briga za očuvanje okoliša postala nužnost. Spačva u povijesti duljoj od pola stoljeća koristi drvni otpad za dobivanje toplinske energije i zagrijavanje tvorničkih pogona koji se prostiru na više od 32.000 metara, a danas tome otpadu dodaje i piljevinu i tako dobiveni nusproizvod, briket, prodaje na domaćem i inozemnom tržištu. Osim briketa koji je ekološki ogrjev, u njemu nema nikakvih sastojaka osim drveta, Spačva u programu ima i proizvodnju peleta. Istog je sastava kao i briket, ali namijenjen je za posebne peći sa silosima koje se automatski pune. Iako pelet zbog iznimne kvalitete, ekonomičnosti i čistoće osvaja europsko tržište, u Hrvatskoj još nije prepoznat.

Dva kilograma briketa umjesto kubika plina
Briket je ekološki ogrjev koji nastaje iz suhe piljevine nastale obradom drveta i ne sadrži ništa drugo. Piljevina se usisava po proizvodnim pogonima i dovodi sustavom cijevi u sušnice gdje se suši, a potom u silose iz kojih se doprema u pogon za proizvodnju briketa. Ima prednost nad peletom jer se može koristiti u običnim pećima i ima veću energetsku vrijednost od drveta, otprilike kao kameni ugljen.
- Briket je energent napravljen od potpuno čistog drveta bez ikakvih primjesa, nastaje od piljevine, drvnog ostatka nastalog u procesu proizvodnji. Piljevina može biti suha ili mokra, mokru sušimo, a suhu direktno pneumatskim transportom transportiramo u silos. Iz silosa se uzima posebnom opremom i dodaje u preše gdje se mehaničkim radom piljevina preša u omjeru 1 naprema 5. Prosječna težina briketa po m3 je 1100-1200 kg, vlažnost u pravilu varira od 8 do 12%. Vlažnost Spačva briketa je 8%, promjer mu je 9 cm, a dužine 30 cm, pakiran je paketima od 10 kg. Briket ima mnogo veću energetsku vrijednost od drveta, 4300 kcal po kilogramu što je jednako 4,7kWh/kg. Jedna tona briketa zamjenjuje tri kubična metra drva, prostorni metar drva teži oko 700 kg, a dva kg briketa zamjenjuju litru lož ulja ili 1m3 plina. Usporedbe radi, u sezoni grijanja za kvalitetno građenu kuću potrošit će se od 2500-3000 lož ulja ili pet tona briketa - kaže Ivan Barbir, inženjer strojarstva, voditelj proizvodnje briketa, direktor proizvodnje bioenergenata održavanja i energetike u Spačva d.d.

Unatoč tome što Spačva izvozi 65% svojih proizvoda, pelet je proizvod za lokalne potrebe jer je prijevoz vrlo skup pa ga se ne isplati izvoziti na konkurentno europsko tržište. No Spačva je ostalim svojim proizvodima itekako konkurentna na EU tržištu, primjerice, masivnim vratima koje po posebnom modelu proizvodi za francusko tržište, seljačkim podom od kojeg 80 posto proizvodnje kupuju Nijemci, a za kojim posljednjih godina vlada pomama. Zanimljiv je i Francuzima, Englezima, Poljacima...

Slavonski hrast lužnjak, na kojem se temelji proizvodnja Spačve, drvo je iznimne kvalitete, a ova tvornica je prva drvna industrija u Hrvatskoj koja u vlasništvu ima FSC (TM) certifikat - svjetsku potvrdu za odgovorno upravljanje šumama. Poželi li netko istražiti povijest nastanka parketa, vrata, briketa, vrtne garniture ili nekog drugog proizvoda Spačve, put će ga dovesti do panja na kojem je raslo drvo iz kojeg je proizvod napravljen. Sav otpad koji tijekom prerade drveta nastaje u četiri od pet Spačvinih pogona: pilani, parketariji, finalu i furniru, prerađuje se u bioenergentima u pelet i briket.

- Briket i pelet služe za ogrjev, a njihova je sirovinska baza drvni ostatak i piljevina. Ne sadrže nikakve dodatke, ni ljepilo ni tragove laka. Pelet je nusproizvod koji se dobiva postupkom prešanja, kao i briket, sastav toga proizvoda je isključivo drvo koje se dobiva mljevenjem i piljevine koja nastaje rezanjem drveta ili njegovom obradom. Ova vrsta ogrjeva izgleda poput cigarete, promjer peleta je 6 mm a duljina 3-4 cm. To je ekonomičan i čist ogrjev, sagorijeva malo pepela jer sadrži najviše 5% tragova kore drveta koja je najveći uzročnik nastanka pepela. Iza 100 kg izgorenog peleta ostaje samo pola kg pepela, specijalne peći automatski se pune, a 2 kg peleta ima energetsku vrijednost 1 m3 plina. Trenutačno smo obustavili proizvodnju peleta jer smo ga, zbog skupog prijevoza, što utječe na cijenu proizvoda, namijenili lokalnoj potrošnji u krugu 150-200 km, ali kod nas još nije razvijen sustav grijanja na energent te vrste. Pelet je ekogorivo i prelazak na takav sustav grijanja štedi na godišnjoj razini 30% novca u odnosu na grijanje plinom – kaže Moris Puljiz, dipl. ekonomist, direktor prodaje Spačva d.d.

Kapacitet proizvodnje pelata u tri smjene je 150 tona dnevno, no Spačva će s proizvodnjom toga ekonomičnog ekogoriva pričekati bolja vremena, a dotad će drvni otpad pretvoriti u briket kojeg 80% izvozi. Osim proizvodnje peleta, Spačva je ostavila na čekanju i projekt kongeneracije, istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije.
- Danas je moguće drvni otpad iskoristiti u 100-postotnoj količini, Spačva je korak ispred ostalih prerađivača drveta u Hrvatskoj, tržište nas ne može pratiti pa čekamo bolja vremena. Spačva samo za pokretanje elektro-motora koristi struju, a za sve ostalo nusproizvod drveta, narodski rečeno 'paprikaš'. Ta vrsta toplinske energije koristi se u cijelom tvorničkom krugu; grijemo se na drvni otpad i sušimo drvo u sušarama. Iako je naglasak na ekološkoj proizvodnji, što je logično i nužno, Spačva je oduvijek koristila drvni otpad iz ekonomskih razloga. Zašto trupac koji je plaćen ne bi bio u cijelosti iskorišten? Ono što se nekad smatralo otpadom, danas je vrijedna roba. S ekološkog gledišta, iako i sagorijevanje drva proizvodi ugljični dioksid, ne narušava ekosustav jer ispušta istu količinu koju je drvo uzelo iz atmosfere tijekom rasta - objašnjava Puljiz.

Gotovo svi proizvodi Spačve: daska samica, koriste je stolari za daljnju preradu, i friza ili popruga, od koje se izrađuju parketi, furnir, parketi: klasični, lam i lamel, sobna ulazna vrata, vrtne i pivske garniture, seljački pod, pelet i briket te ploče za proizvodnji ormara, stolova i vrtnih garnitura nastaju iz hrasta lužnjaka. U proizvodnji spomenutih proizvoda vrlo malo udjela imaju jasen, grab, topola, lipa i neke druge vrste drveta. Spačva drvo nabavlja od Hrvatskih šuma, iz spačvanskog bazena, a ruši se zimi kad je najmanje vlage da ne bi pucalo. Sušenje drveta, odnosno daske dijelom se odvija u sušarama, gdje traje od 15 dana do nekoliko mjeseci ovisno o debljini daske. Proizvodi od hrasta lužnjaka su najtraženiji jer je jedinstven, posebne boje i lako ga je obrađivati.

- Kad sam bio u posjetu švedskoj tvrtki koja proizvodi parket, kolega koji radi u našoj pilani i dobro poznaje drvo prepoznao je s udaljenosti od 30-40 metara parket od našeg hrasta lužnjaka. Šveđanin koji nam je pokazivao skladište bio je vrlo iznenađen kako mu je to uspjelo među različitim vrstama drveta – kaže Puljiz.

No iako je vrlo cijenjen, slavonski hrast lužnjak nije izbjegao utjecaju globalne konkurencije i recesije. Ali Spačva, koja je prije početka ekonomske krize 2008. izvozila 83% svojih proizvoda a u recesiji smanjila izvoz na 45%, otela se krizi u posljednje vrijeme i izvozi 65% proizvodnje.

- Orijentirali smo se na tržište EU i regiju, ali posredstvom nekih trgovaca poluproizvodi Spačve plasiraju se i u Kinu, Tajvan i Indoneziju. Nedavno smo imali narudžbu iz Kine za nekoliko tisuća masivnih vrata, ali kupac nam se nije činio ozbiljnim pa smo prekinuli pregovore – kaže Puljiz. U Spačvi ispunjavaju i posebne želje kupaca pa za francusko tržište proizvode masivna vrata prema željenom modelu. Također vrše usluge sušenja drveta stolarima i prodaju drvene sječke Mađarima koji ih koriste u pokretanju termolektrana jer više ne smiju koristiti ugljen.

Ta tvornica, najprije nastala kao pilana, nakon što su 1956. zatvorene pilane po okolnim mjestima oko Vinkovaca, nekada je proizvodila i drvene montažne kuće, ali je licenciju prodala Marlesu. Furnir, jedini je proizvod koji nema drvnog otpada koji se može koristiti u proizvodnji briketa, ali u tvorničkoj kotlovnici može, Spačva je počela proizvoditi 1978. Prilagodljivost zahtjevima tržišta uvjet je opstanka i Spačva ga ispunjava stalnim inovacijama u proizvodnji koja je za većinu od 700 zaposlenih smjenski organizirana.