Oči kao sučelje

Googleove naočale nisu pošteno ni zaživjele, a konkurencija već ozbiljno grabi naprijed i najavljuje fascinantnu tehnologiju, koja se, kao i svaka druga ljepota, nalazi u oku promatrača.

Da, mislimo doslovce u oku jer je riječ o kontaktnim lećama koje se koriste nanotehnologijom i novim materijalima poput grafena da bi nam otvorile nevjerojatne mogućnosti zabave, ali i liječenja. Krenimo od zabavnog dijela priče. Tvrtka Innovega još je početkom ove godine na CES-u, svjetskom sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu, predstavila svoj proizvod pod nazivom iOptik. Sastoji se od dva elementa, naočala s ugrađenim mikroprojektorima i kontaktnih leća koje reproduciraju sliku direktno u zjenicu korisnika. Preko naočala možete 'skinuti' bilo kakav oblik medijskog sadržaja i pomoću mikroprojektora preslikati ga na leću. Zvuči pomalo jezivo, ali nije. Vidno polje korisnika ni na koji način nije blokirano, štoviše, leće iOptik, baš kao i konvencionalne, ispravit će vam eventualnu dioptriju i dati jasnu sliku svijeta, samo uz dodatne sadržaje i podatke.

Vaše oči tako postaju novi oblik korisničkog sučelja jer uz uobičajenu sliku možete vidjeti i neke dodatne parametre, slično 'widgetima' na početnim zaslonima vaših smartfona i računala. Leće se mogu nositi bez naočala i tada djeluju kao 'normalne' leće za korekciju vida, ali stavljanjem naočala pretvaraju vas u modernog Robocopa. To znači da šetajući gradom možete istovremeno pratiti što se događa na Facebooku, čitati mailove ili surfati internetom, a sve to bez opasnosti da ćete se zabiti u stup javne rasvjete jer vam je pogled spušten prema ekranu mobitela. Tajna iOptika je što sliku s mikroprojektora naočala reproducira kroz središte zjenice, a istovremeno dopušta da ostatak zjenice prima sliku okolnog svijeta. Direktor Innovege Stephen Willey tvrdi da njihove leće reproduciraju sliku ekvivalentnu gledanju šestmetarskog tv-ekrana s udaljenosti od tri metra. Zvuči impresivno, ali tu priča s lećama ne staje.

Naime, Zhaohui Zhong, asistent na katedri za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Michiganu, poručuje da bi vrlo skoro mogli imati leće pomoću kojih bismo mogli vidjeti u mraku. Ljudskom oku omogućavale bi registrirati infracrveni i ultraljubičasti spektar svjetlosti, a zasnivaju se na grafenu. Dosad je problem s grafenskim lećama ležao u neosjetljivosti tog praktički čarobnog materijala na određene dijelove svjetlosnog spektra, ali novim bi se dizajnom to moglo premostiti. Zhong i njegov tim riješili su taj problem tzv. sendvič dizajnom leća u kojem se između dva iznimno tanka sloja grafena stavlja izolirajuća barijera, a onda se kroz donji sloj pušta električna struja. Prednosti tako kompaktnog dizajna uvelike nadmašuju današnju opremu za noćno gledanje, koja je glomazna i zahtjevna za održavanje. Ako se pak pitate kome bi noćni vid bio od koristi, naš odgovor je ‒ dajte molim vas! Kao da nikad noću niste udarili malim prstom u nogu od stola ili bosi ugazili na Lego kockice koje su djeca razbacala po podu. Zaboravite na takvu muku uz grafenski noćni vid. Naravno, ta tehnologija dobro će doći i vojsci, policiji, vatrogascima pa čak i pijanim lovcima.

No ni Google ne sjedi skrštenih ruku dok konkurencija razvija nove proizvode. S obzirom na to da su zabavljački dio priče relativno dobro pokrili naočalama Google Glass, u poslu s lećama okrenuli su se zdravstvenom aspektu novih tehnologija. Tako su u svom laboratoriju X rade na dizajnu kontaktnih leća koje detektiraju razinu glukoze u suzama i tako olakšavaju život dijabetičarima. Rade na principu bežičnih mikročipova i minijaturnih senzora za glukozu koji su smješteni između dva sloja materijala od kojih se leće inače proizvode. Prototipovi su već prošli klinička testiranja, a trenutačno traju pregovori s američkom Administracijom za lijekove i hranu (FDA). Testovi su pokazali da leće očitavaju razinu glukoze za manje od jedne sekunde, a znanstvenici pokušavaju naći način integracije malenih lampica koje bi upozoravale korisnike kad im razina šećera u krvi dosegne opasno visoke ili niske razine.
‒ Nadamo se da će minijaturna elektronika, iznimno mali čipovi i antene tanje od ljudske vlasi biti put prema razbijanju misterije mjerenja glukoze u suzama s velikom preciznošću. Jedino što nas muči sakupljanje je suza za studije ‒ poručili su iz laboratorija Google X.
Uzevši u obzir da gotovo svaka dvadeseta osoba na svijetu pati od nekog oblika dijabetesa, pronalazak tržišta ne bi trebao biti veći problem.

Još jedan zanimljiv medicinski projekt vezan uz kontaktne leće jest i liječenje glaukoma, bolesti koja će, prema projekcijama doktora, mučiti oko 80 milijuna ljudi do 2020. U pitanju je poremećaj otjecanja tekućine iz oka koji dovodi do rasta očnog tlaka. Ako se ne liječi, može dovesti do trajnog oštećenja očnog živca pa čak i sljepila. Današnji tretmani baziraju se na kapima koje reguliraju proizvodnju tekućine i mogu imati neugodne nuspojave. Zato su istraživači s UCLA-e dizajnirali leće koje u sebi sadrže nanodijamante za tempiranje otpuštanja lijeka u oku. Nanodijamanti dobivaju se kao nusprodukti pri preradi rude, okruglasti su i promjera do pet nanometara. Mogu uza sebe vezati različite ljekovite supstance, a za liječenja glaukoma kombiniraju se s timolol-maletaom, koji se oslobađa kada dođe u kontakt za enzimom u suzama.
Bilo da je riječ o zabavi ili medicini, nanotehnologija u kombinaciji s lećama svakako je budućnost. Izliječit će nas od brojnih boljki i dati nam svima oko sokolovo, a za čvrstu desnicu ipak ćemo se morati pobrinuti sami.