Phableti se rađaju

Južnokorejski proizvođač elektroničkih uređaja Samsung nedavno je predstavio pametni telefon dijagonale ekrana šire od šest inča tj. 16 centimetara.

Time su i službeno potvrđene glasine koje su kolale internetom, a ekrani pametnih telefona velikih proporcija tzv. phableti probili su još jednu barijeru, barem što se ekrana tiče. Nova Samsungova serija Galaxy Mega bila je pravo iznenađenje za publiku jer je uz očekivani model od 5,8 inča predstavljen i Mega 6,3. No oba uređaja, iako zavidnih dimenzija, u najboljem slučaju pripadaju srednjoj kategoriji pametnih telefona. Megu 6,3 krasi golemi ekran rezolucije 720p, dvojezgreni 1,7 GHz procesor i 1,5 gigabajta radne memorije. Nešto slabiji procesor s istom količinom memorije i slabijom baterijom ugrađeni su u Megu 5,8.

Nakon što su potvrđene spekulacije o Samsungovom ‘premalom tabletu’ tj. ‘prevelikom mobitelu’, publiku ne bi trebao iznenaditi ni Sonyjev Togari. Riječ je o uređaju čija je slika procurila u kineskim medijima, dijagonale 6,4 inča, što znači da će biti izravan konkurent Samsung Galaxyju i Huawei Ascend Mateu. Prije samo nekoliko godina svaki pametni telefon s dijagonalom ekrana većom od tri inča smatra je glomaznim i nepraktičnim, ali danas su uređaji dijagonale četiri ili pet inča praktički standard visoke kvalitete. Sony, Samsung i Huawei istovremeno guraju nove predimenzionirane modele, zbog čega se postavlja pitanje - želimo li mi tolike ekrane ili se tržište pametnih telefona nepovratno mijenja i postaje potpuno drugačije? Istina je negdje u sredini, smatraju poznavatelji tržišta, ali za detaljniji odgovor na pitanje treba pogledati u prošlost.

Prije 2007. godine u svijetu pametnih telefona veličina nije bila važna. Štoviše, ključni igrači trudili su se što je više moguće smanjiti i stanjiti uređaje. Želja za što tanjim mobitelom nerijetko je kao kolateralnu žrtvu povukla i ekran. No unatoč bezbrojnim slomljenim ekranima, kupci se nisu previše bunili u ‘eri’ BlackBerryja, koji je svojevremeno smanjio klasični troinčni ekran na 2,6 inča i pomeo tržište. Dakle, prije nepunih sedam godina dimenzije ekrana nisu igrale nikakvu veliku ulogu, ponajprije zbog tehnologije. Naime, veliki ekrani tražili su i mnogo snažnije baterije, koje proizvođači nisu mogli dovoljno jeftino proizvoditi. Istovremeno tehnologija ‘touchscreena’ još uvijek nije bila dovoljno pouzdana da kao metodu korisničkog inputa zamijeni klasične tipke - ‘zamrznuti’ ekrani na takvim uređajima u većini slučajeva bili su pravilo, a ne iznimka.

Bez obzira na vjernost određenoj marki ili brendu pametnog telefona, industriju u 2007. potresla je pojava iPhonea. Prvi iPhone s ekranom od 3,5 inča bio je div u svojoj kategoriji te je hrabro raskrčio put uređajima koji su raskrstili s tipkovnicom. Apple je s prvim iPhoneom ponudio i punu potporu za surfanje kao i napredne multimedijalne funkcije, za što je ipak potreban nešto veći ekran. S iPhoneom počeli su rasti i ostali mobiteli, iako konkurencija u 2007. praktički nije imala čime kvalitetno odgovoriti. Konkurentski HTC i Nokia odgovaraju na iPhone tek u 2008. i 2009. godini. BlackBerry Storm i Nokia N97 prvi su važniji modeli, s ekranima od 3,2 odnosno 3,5 inča. Drugi proizvođači ugrozili su i svoje preživljavanje riskirajući s još većim ekranima, kompletno redizajniranim operativnim sustavima i zaslonom na dodir. Motorolina serija Q9, klon Blackberryja, koju su pokretali Microsoftovi Windowsi, narasla je s 2,5 na čak 3,8 inča. HTC je dodatno podigao letvicu izbacivanjem HD2, koji je nabujao do 4,3 inča. Drugim riječima, potkraj 2009. proizvođačima pametnih telefona postalo je jasno da u idućem desetljeću ništa manje od tri inča neće proći dobro na tržištu.

I zaista, u 2010. su zahvaljujući podršci operativnog sustava Android ekrani mobitela eksplodirali. Mogućnosti izmjene rezolucije zaslona uparena s izvrsno optimiziranom ‘touch-screen’-podrškom lansirala je nove uzdanice - HTC Desire i Incredible te Nexus One. U to vrijeme Samsung je ‘borbu za inče’ promatrao iz pozadine te nije agresivnije nastupao. Naime, svima je bilo jasno da je 4-inčni Galaxy S bio mjera za kvalitetu cijele klase pametnih telefona - Galaxy je postao opće prisutan. Njegove perfomanse bile su za klasu ispred konkurencije, što dokazuje i prodaja. Samsung je prodao 10 milijuna uređaja Galaxy S, čime je zacementirana popularnost ‘prevelikih’ telefona. No ni u tom času nitko nije očekivao da će ti uređaji u bliskoj budućnosti postati dvostruko veći. LG-ov prototip GW990 prvi je, sa svojih 4,8 inča, prerastao Galaxy, ali nitko ga nije smatrao revolucionarnim niti ga se smatralo pravim pametnim telefonom iako je imao sve potrebne sastojke. Međutim, dizajneri su ubrzo shvatili koje su prednosti velikih ekrana prilikom pretraživanja interneta i gledanja videosadržaja, što je u konačnici rezultiralo phabletima kakve poznajemo danas - preveliki su da bismo ih zvali mobitelima, a opet premali da bi bili tableti.

Do danas, sve što nije golemo u svijetu pametnih telefona više nije normalno, a kao nepisani standard dimenzija ekrana prihvaća se sve oko pet inča tj. 12 centimetara. Nakon četiri mjeseca u ovoj godini postaje posve jasno da će ekrani mobitela dodatno rasti iako su već sada svojim dimenzijama opasno blizu tabletima. Od velikih igrača samo su Apple i BlackBerry jasno poručili da njihovi ekrani, barem u bliskoj budućnosti neće prelaziti granicu od 4,3 inča. Zaključno se ipak može reći da je primarna funkcija pametnih telefona bitno promijenjena. U početku oni su primarno bili telefoni, a tek sekundarno uređaji za obradu podataka ili multimediju. Takvo razmišljanje o pametnim telefonima danas je zastarjelo, a naši su telefoni prije svega džepni kompjutori, a oveći ekrani pomažu nam pri odabiru pravih informacija ili zabavnog sadržaja. No u bliskoj budućnosti ne treba očekivati da će s tržišta nestati manji uređaji koji stanu u svaki džep.