Spasonosni rojevi letećih robota

U slučaju katastrofa, traganju za nestalima i njihovu spašavanju ključnu bi ulogu mogli imati leteći roboti. Upravo takve leteće robote projektira aerorobotičar dr. sc. Mirko Kovač, direktor i osnivač Aerial Robotics Lab Department of Aeronauticsa na Imperial Collegeu London.

U razgovoru za novi broj Tehnopolisa, Liderova izdanja o inovacijama, tehnologiji i znanosti, dr. sc. Mirko Kovač među ostalim je objasnio zašto želi stvoriti rojeve letećih robota, a i zašto je robotika sljedeća tehnološka revolucija.

U Tehnopolisu se otkriva i kako Ujedinjeni narodi pripremaju Ženevsku konvenciju protiv robota ubojica! Eto do čega je došlo kad dušebrižnici slušaju upozorenja da je softverska supstitucija izmaknula kontroli. Boti, što je skraćenica riječi roboti, već uvelike eliminiraju ljude. Ti automatizirani računalno pokretani programi koji neprekidno obavljaju zadani posao najviše se zasad upotrebljavaju na internetu i obavljaju posao slično kao i korisnici.
Jedno je istraživanje pokazalo da čak 61,5 posto posjetitelja na web-stranicama nisu ljudi nego boti.

Nisu roboti, pa ni leteći, ali svejedno intrigiraju i stvorovi koji lete u Brazilu i imaju ubojitu misiju. Genetički preinačeni komarci raspačuju, naime, smrtonosne gene subraći. Zasad, pod okriljem zakona, samo u zemlji Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. godine, ali uskoro bi se mogli proširiti i izvan njezinih granica i ubijati djecu kliconoša denga groznice.

'U zraku', a i aktualnim katastrofama i misterijima, nađen je i povod za priču o tome da poput pilota treba očekivati neočekivano. To mogu samo dobro utrenirani pojedinci, a na tome počiva ‘Koncept za procjenu mentalne spremnosti pilota’ na kojem radi tim profesora Krešimira Ćosića u sklopu Laboratorija za interaktivne simulacijske sustave Fakulteta elektrotehnika i računarstva.

U novom broju Tehnopolosa predstavljeni su i uzori za pametni posao, neke od trenutačno najpametnijih kompanija na svijetu; poticaji drukčiji od drugih – oni za nabavu električnih, ‘plug-in’ hibridnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, a i što je alternativa benzinu i dizelu. Na djelu je i balkanizacija interneta pa se Tehnopolis bavi i tim fenomenom, a motorima cirkularne ekonomije. To je ona koja će nadomjestiti staro gospodarstvo temeljeno na načelu ‘uzmi - proizvedi - baci’.

A znate li koja je zemlja od zlata, drva, kakaa i nafte? Gana! Kažu da je izvoznica kakva se samo poželjeti može. Druga je na svijetu prema proizvodnji kakaa, druga prema proizvodnji zlata, a način na koji je iskoristila nedavno nađena naftna nalazišta mogao bi nadahnuti. I trebao bi nas upozoriti. Isto vrijedi i za otvorenu sezonu lova na CO2. Dok jedni istražuju vodik, drugi ističu da se itekako isplati hvatati i skladištiti ugljikov dioksid.

Novi broj Tehnopolisa koji je na tržištu uz Lider od 31. svibnja (30. svibnja u Zagrebu), među ostalim predstavlja i novitete o lijekovima u koje je svoje prste uvukla nanotehnologija, a bavi se i eksplozijom takozvanih 'dating servisa'. Servisi za upoznavanje, dojam je, razigravaju maštu. Koji je kome namijenjen – otkriva Liderovo izdanje za inovacije, tehnologiju i znanost.