Svladavanje zapreka na način ?Down Under?

Dok Europa muku muči s prezaduženošću, Australija je odigrala najbolje karte; fleksibilna i otvorena ekonomija sposobna je izdržati razne pritiske, kako prirodne, tako i ekonomske. Zemlja ‘Down Under’ ima najmanji dug po glavi stanovnika.

Tekst: Kristina Kardum
Foto: Liderova arhiva
 
Što je zajedničko Australcima i ovisnicima? Dobro znaju da nije sramota pasti, već se snaga karaktera očituje u ustrajnosti u oporavku. Osim što je jako daleko, ili kako se popularno kaže 'Down Under', Australija je u svojoj povijesti svladala cijeli niz zapreka. Prije petsto godina samo bi se odvažni kladili u gospodarski uspjeh zemlje koju su naseljavali bivši robijaši i klokani kojima prirodne katastrofe svako malo poremete planove. Samo je prošle godine u seriji poplava koje su pogodile Queensland, tisuće ljudi bilo evakuirano iz sela i gradova, uzrokovavši štetu od preko deset milijardi dolara. Kako su reagirali Australci? Unatoč vremenskim prognozama koje su otprilike ukazivale na vjerojatnu naoblaku s mogućnošću novih katastrofa, zemlja se oporavlja nevjerojatnom dinamikom.

Da u to nema sumnje, potvrdila je i britanska kraljica Elizabeta II: u svojem nedavnom posjetu južnom dijelu Commonwealtha:
- Od kako sam prvi put došla u Australiju, 1954. promatrala sam kako se razvija i raste nevjerojatnom brzinom. Zemlja je napredovala ekonomski, društveno, znanstveno i industrijski, ali iznad svega u vlastitom samopouzdanju. Zapreke ste prebrodili snagom duha i uz veliko dostojanstvo – pohvalila ih je kraljica Elizabeta II. u svom govoru u Canberri.

U 2011. godini Australija je 13. najveće svjetsko gospodarstvo po ukupnom BDP-u, a 17. kada se usporedi BDP po glavi stanovnika. Među 20 je najvećih svjetskih izvoznika i uvoznika i ima čak dva desetljeća neprekinutoga gospodarskog rasta. Zemlja bogata mineralima kojima je cijena rekordno visoka, naoko se nama oko čega brinuti osim vlastitih klimatskih uvjeta. Uistinu, Australci se imaju čime i kime podičiti. Osim poznate manekenke savršenih proporcija Elle 'The Body' MacPherson i Susjeda (poznata australska televizijska sapunica), u Australiji živi i posljednji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Brian P. Schmidt australski je znanstvenik koji je proglašen dobitnikom za svoj doprinos dokazu o ubrzanom širenju svemira.  Osim njega, ovih dana mnogo je publiciteta privuklo otvaranje novog IBM-ovog laboratorija za Istraživanje i razvoj na Sveučilištu u Melbourneu. Vlada Australije pridonijela je njegovom otvaranju s 22 milijuna dolara imajući u vidu kako će institucija zapošljavati 150 visoko obrazovanih ljudi u sljedećih pet godina. IBM nije usamljen.

Brojne međunarodne tvrtke, poput Alcatela i Toshibe također su odabrale Australiju kao dom svog centra za R&D (eng. Research and Development). Kako bi se osjećale kao kod kuće, Australija je samo u ICT sektoru razvila nekoliko ključnih organizacija, poput Nacional ICT Australija, ICT Centra unutar krovne organizacije za znanost i industrijski razvoj CSIRO-a (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation), te 44 umreženih centara za razvoj.
Glenn Wighttwick, direktor IBM R&D Australija rekao je prilikom otvaranja centra kako je Australija iznimno otvorena za znanstvena istraživanja i razvoj:
– Australija ima kulturu u kojoj je sve moguće. Volimo rješavati probleme i raditi u naprednim i fleksibilnim timovima što nam daje snagu da intenziviramo cikluse razvoja. To je jedinstveno i čini okolinu vibrantnom i podatnom za istraživanje.
Izniman rast ICT-a i ulaganja u infrastrukturu čini taj sektor jednim od najplodonosnijih. To tržište se sastoji od više od 25 tisuća tvrtki koje zapošljavaju 236 tisuća ICT stručnjaka.

Prije samo 25 godina situacija nije bila tako blistava. Onda je Paul Keating, ministar financija upozoravao Australce da će, ne počnu li s reformama, postati banana republika. Uslijedila je gadna recesija i zatim razdoblje prosperiteta toliko dugo, da se njime ne može pohvaliti ni jedna druga bogata zemlja. Iako neki kažu da je taj prosperitet više rezultat sreće nego pameti (azijske zemlje kupuju mineralne rude kojima je Australija bogata), činjenica je da, kada su njihovi susjedi 1997. prolazili kroz krizu, Australija je izdržala s glavom iznad vode. Isto se ponavlja i danas.  Dok Europa muku muči s prezaduženošću i eurom, Australija je odigrala najbolje karte; fleksibilna i otvorena ekonomija sposobna je izdržati razne pritiske, kako prirodne tako i ekonomske. Ima najmanji dug po glavi stanovnika, i od 2012. plan je da će poslovati u plusu. S AAA kreditnim rejtingom i stabilnim prosječnim godišnjim rastom od 3,6 posto BDP-a, plan je na mjestu. Osim toga, Australija je među prvih pet zemalja Pacifičke regije po produktivnosti zaposlenika u agrikulturnom sektoru i u industriji (te merino ovce se ne uzgajaju same od sebe).

Međutim, najveći je naglasak ipak na stvaranju društva znanja. Brža razmjena informacija, sve veći stupanj visoke obrazovanosti stanovništva i napredak u metodama prijevoza u tako velikoj zemlji uvelike su pridonijeli tom uspjehu.  U osnovi svega je zdrava struktura financijske regulative i institucija koje osiguravaju da je poslovni sektor otvoren za investicije bez ikakvih odugovlačenja. Sistem upravljanja je jasan i transparentan, a regulativa je prijateljski nastrojena prema poslovanju. Barijere za trgovanje i investicije su niske sve od vala reformi koje je zemlja provela početkom 90-ih, dok je korporativni porez stabilno održavan na 30 posto. Politika je naglasila važnost jačanja konkurentnosti zemlje na svim poljima. Po podacima Svjetske banke, potrebna su samo dva dana da se u Australiji pokrene neki novi posao, dok je za sličan podvig u ostalim OECD zemljama potrebno barem 20 dana.