Začeti bez seksa i umjetne oplodnje

Kad kokica poželi dijete, ali ne i frajera, snađe se sama. Kako? U novom Tehnopolisu, časopisu o znanosti, inovacijama i tehnologiji objasnila je Liderova novinarka Jasmina Trstenjak nabrajajući još neke vrste purica, zmija, guštera, kukaca… kojima ne treba seks ni umjetna oplodnja. Sposobne su ‘bezgriješno začeti’.

Nespolno razmnožavanje, aseksualna reprodukcija, razmnožavanje bez seksa ili, stručnije, partenogeneza, nije, naravno, jedini provokativni fenomen kojim se bavi novi Tehnopolis. Novinar Mladen Volarić otkrio je, primjerice, kako se iznova budi istarski krvolok Jure Grando, vampir s dužim stažem od rumunjskoga grofa Drakule.

O renesansi renesansnih ljudi odnosno tzv. polimatima (prema grčkoj riječi ‘polymathes’ koja označava one koji su mnogo naučili) za Tehnopolis pisala je Gordana Gelenčer, a Kata Pranić, među ostalim, o brodovima budućnosti, pokretanim snagom sunca, vjetra i valova.

Tehnopolisov stručni suradnik, astrofizičar dr. sc. Dario Hrupec svoje je radne zadatke ljetos obavljao na otoku La Palmi na Kanarima, te čiteljima zorno predočio zašto je UNESCO taj ‘pasji’ otok nedavno proglasio prvim rezervatom zvjezdane svjetlosti. Uz to i objasnio kako pogledom naći Mliječni put, pa i Andromedu.

Novi broj Tehnopolisa koji je na tržištu uz Lider od 18. listopada (17. listopada u Zagrebu), objašnjava i prednosti supermaterijala budućnosti – nanoceluloze kroz priču koju je napisala Valentina Starčević, a predstavlja i mnoštvo pametnih uređaja i programa za oplemenjivanje svakodnevice. Primjerice, Matilda Bačelić intervjuirala je IBM-ovog stručnjaka za mobilne tehnologije Rainera Pirkera, Branimir Kovač objasnio je kako su tzv. cross- ili multiplatforme idealna prijelazna rješenja za kućne spektakle, a Ratko Peter ponudio je rješenje kako naši domovi, unatoč sve više kućanskih uređaja priključenih na infrastrukturu IP-a, mogu ostati sigurni i zaštićeni.

Zašto su luk i metak kao luk i voda objasnio je Nikola Sučec, a Alan Eder pozabavio se još jednim provokativnim fenomenom današnjice – tzv. lifeloggerima, odnosno digitalnim zapisničarima svakoga svog trenutka.