Implementacija CRO kartice imala bi izravan učinak na proračunske prihode – blago bi porastao PDV, njezinim učincima doskočilo bi se problemu iseljavanja Slavonaca, poslodavci koji bi je prihvatili plaćali bi manji porez na dobit, direktno bi se otvorilo sedam do 10 tisuća novih radnih mjesta, a indirektno 10 do 21 tisuća, pojavio bi se značajan investicijski potencijal od milijarde eura te bi se osigurano 2 do 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, odnosno, zbroje li se direktni i indirektni prihodi tada bi taj iznos varirao između 2,7 i 5,4 milijardi kuna.
Te pozitivne utjecaje koje bi uvođenje turističkog vaučera imalo na hrvatski turizam iznio je direktor konzultantske tvrtke Horwath Consulting Siniša Topalović kao uvod u panel raspravu CRO kartica – poticanje domaće turističke potrošnje u sklopu Dana hrvatskog turizma koji se u Bolu održavaju 26. i 27. listopada.
Topalović je predstavio rezultate studije koju je njegova konzultantska tvrtka napravila na zahtjev Ministarstva turizma.
- Ključni motiv za pokretanje priče s hrvatskim vaučerom je pokušaj izjednačenja diskrepancije koja vlada u hrvatskom turizmu, osobito ako se pogleda disbalans u turističkoj ponudi i potražnji te u kontinentalnom i primorskom turizmu, rekao je pomoćnik ministra turizma Robert Pende objašnjavajući kako će implementacija vaučera biti dugotrajan proces koji će trajati niz godina.
Cijela zamisao je potaknuti zaposlenike da svoj odmor provedu u Hrvatskoj tako da se postojeći nenamjenski regres transformira – učini ga se namjenskim i ukine se porez na njega ili da ostane nenamjenski, ali da se ukine porez. Preduvjeti za uvođenje turističkog vaučera su nova zakonska regulativa, uspostava sustav koji bi obuhvaćao državu (u ulozi nadzornika), poslodavce (koji uplaćuju naknade svojim djelatnicima), banke i financijske institucije (koje upravljaju novcem od naknada) te dobavljače (koji primaju goste koji plaćaju tom posebnom karticom). CRO kartica ne bi se mnogo razlikovala od kartice tekućeg računa, a zamisao je i da se odrede tri podračuna, odnosno postotak koji bi se skidao s kartice za pojedinu kategoriju troškova. Prijedlog je sljedeći: smještaj 50%, hrana i piće 30-35% te ostalo što uključuje posjet turističkim atrakcijama i slično 15%.
- Ako bi, prema jednom scenariju, poslodavac zaposlenika za ostanak na odmoru u Hrvatskoj stimulirao s do 10.000 kuna godišnje, potencijal izravne turističke potrošnje iznosio bi 4,5 milijardi kuna, dok bi prema drugom scenariju, stimulacijom s do 5000 kuna, potencijal izravne turističke potrošnje bio 2,5 milijardi kuna, kazao je Topalović.
Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, rekao je da treba razmisliti o 4,5 milijuna stanovnika koliko ima Hrvatska kao o potencijalnim turistima, a jedan od modela da se to potakne je i uvođenje vaučer kartice. Kao primjer uspješne implementacije kartice naveo je Mađarsku, koja je zahvaljujući tom potezu ostvarila rast noćenja domaćih ljudi za 30%, a domaća potrošnja u turizmu narasla je za 60%.
– Potražnja podiže ponudu, istaknuo je Zaher te dodao da nam vrlo veliki kapaciteti leže u unutrašnjosti zemlje te da upravo oni mogu biti generator veće potražnje.
Svoju potporu uvođenju turističkog vaučera dao je i Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), koji tu karticu smatra izvrsnim modelom koji sve aktere dovodi u win-win situaciju. Međutim, osvrnuo se na činjenicu da se domaći turizam oslanja uglavnom na strane turiste koji ostvaruju oko 92% noćenja te pojasnio da tu lebdi opasnost s obzirom na mogućnost brzih promjena u popularnosti destinacija. Stoga se posebno zalaže za uvođenje ove kartice i poticanje domaćih ljudi na putovanja u zemlji, kao što to već godinama uspješno čine Italija i Njemačka.
Kartici su svoje „da“ izrekli i vlasnik hotelskog lanca Bluesun Jako Andabak te Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, koja je istaknula da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak u posljednje tri godine odobrila više od tri milijarde kuna investicija u turistički sektor, a u dosadašnjem radu poduprla je više od 1500 projekata u turističkom sektoru s 14,5 milijardi kuna kredita.