Isplati li se Todoriću uopće kupovati Mercator?

Nemalo me iznenadio Mirko Mrakužić, predsjednik Uprave dm-a, kada je na prošlotjednoj presici izjavio da dm uopće ne razmišlja o online trgovini. Mrakužić smatra da je asortiman dm-a, osobito parfemi i druga kozmetika, nepogodan za online prodaju. Stoga će dm, koji sada u Hrvatskoj ima 135 trgovina, nastaviti s ulaganjem u prodaju u fizičkom prostoru. U narednih godinu dana dm planira u Hrvatskoj otvoriti još petnaestak novih trgovina. I tako dalje.

Za sada je Mrakužić vjerojatno u pravu. Iako u svijetu trgovina preko interneta rapidno raste, još uvijek se preko 80 posto tog prometa ostvaruje na prodaji knjiga i glazbe. Nekih desetak posto otpada na prodaju tekstila, a na prodaju artikala svakodnevne potrošnje manje od dva posto. Na razini Hrvatske i regije ukupna vrijednost prodaje potrošačkih namirnica putem interneta danas još uvijek iznosi jedva 0,1 posto. Prema tome, 99,99 posto roba svakodnevne potrošnje još se odvija na tradicionalan način.

Međutim, stvari će se drastično promijeniti u narednih dvadesetak godina, o čemu je prošlog tjedna govorio principal u AT KearneyuTomislav Čorak. Po istraživanju AT Kearneya, naime, do 2030. godine polovica svih kupnji roba svakodnevne potrošnje odvijat će se putem interneta. A to je nešto nad čime se treba zamisliti. Kako će za u budućnosti izgledati supermarketi? Kao prvo, bude li se u fizičkim prostorima odvijalo upola manje prometa nego sada, znači da će se supermarketi s vremenom početi smanjivati. S druge pak strane, bude li se preko interneta prodavalo 50 posto svih roba, znači da će rasti potreba za skladišnim prostorima. Broj blagajnica će se u najmanju ruku prepoloviti, ali će postojati golema potreba za vozačima, odnosno za velikim voznim parkom. Hoće li svaki trgovac imati svoju vlastitu dostavu ili će se pojaviti specijalizirane dostavne tvrtke? Tko će ubirati vrhnje u maloprodaji? Trgovac ili dostavljač? Hoće li velikim maloprodajnim lancima s vremenom njihovi kvadrati ostati prednost ili će im postati opterećenje? I hoće li uopće veliki maloprodajni lanci, kakve danas poznajemo, dominirati maloprodajom?

Čorak očekuje da će se nastaviti trend rasta gdje prema online prodaji idu klasični trgovački lanci, ali i posve novi igrači koji se u potpunosti fokusiraju na online prodaju. Online prodaja će i dalje ostvarivati sve veći rast koji će podržati i daljnji razvoj tehnologije. Nadalje, govori Čorak, iskustvo AT Kearneya u radu s klijentima iz sektora maloprodaje pokazuje da postoje dva ključna faktora koja utječu na profitabilnost online kanala prodaje i samim time utječu na uspjeh online prodaje u maloprodajnom lancu. Prvi je vezan na odluku da li kupac dolazi sam po robu u dućan ili je trgovac dostavlja do vrata kupca, a drugi je povezan na to gdje se odvija komisioniranje robe, na polici ili u skladištu. Naime, izračun benefita s jednog projekta u zapadnoj Europi je pokazao da odabir robe u trgovini te njeno dostavljanje kupcu stoji trgovinu između 14 i 24 eura više nego dolazak kupca u trgovinu i kupnja namirnica, promatrano na kupnji u iznosu od 165 eura. Zbog toga, zaključuje Čorak, međunarodni lanci uštede traže tako da komisioniranje robe i dostavu kupcu na adresu rade iz skladišta čime postižu da online kupnja postaje isplativija za trgovinu u odnosu na tradicionalan način kupnje.

Iz tog ugla gledajući,  postavlja se i pitanje ima li smisla trgovačka utrka za što većim brojem kvadrata? Hoće li se Ivici Todoriću, uspije li preuzeti Mercator, ta akvizicija uopće isplatiti? Jest da bi Konzum zajedno s Mercatorom još izvjestan broj godina bio najveća maloprodajna sila na prostoru između Triglava i Crnog mora, no, hoće li ta akvizicija u konačnici uroditi profitom ili glavoboljom što s viškom kvadrata? Osobito ukoliko se odjednom pojavi netko tko će koju stotinu milijuna eura uložiti isključivo u organizaciju online trgovine.