Kako se novinarska pitanja Sanaderu 'vežu uz drvo'

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Premijer nastavlja praksu davanja intervjua samo medijima koje može potpuno kontrolirati i koji ne postavljaju neugodna pitanja

U povodu šest mjeseci nove hrvatske Vlade državna izvještajna agencija Hina odaslala je medijima intervju s premijerom Ivom Sanaderom. Razgovor je bio toliko 'zanimljiv' da ga nijedan važniji medij nije objavio u cjelini. Čitanje integralne verzije pobudilo je asocijaciju na medvjeda privezanog uz stablo. Stariji čitatelji sjetit će se o čemu je riječ. U vrijeme teškog socijalizma političarima koji su voljeli lov, ali nisu bili vješti u gađanju, lovočuvari su željenu lovinu lijekovima malo usporili, a onda je još i privezali uz stablo. Promašaja nije bilo! Slično je i s ovim Hininim intervjuom s premijerom. Svako pitanje bilo je 'privezano uz drvo'. Da se na njega lakše odgovori. Hinin novinar jako je pazio da ne postavi škakljivije pitanje. Naravno, ako je razgovora uopće bilo! Činjenica da osim 14 pitanja nema nijednog potpitanja sugerira da se iz premijerova ureda odgovaralo pismeno. Treba vjerovati da i pitanja i odgovori ipak nisu bili napisani u Banskim dvorima, a da je Hina poslužila samo kao informacijski kanal.

Hinin uradak samo je nastavak za Sanadera uspješne prakse da ne daje intervjue koje ne može potpuno kontrolirati. U ovih pet godina jedini izuzetak bio je početkom prošle godine kad mu je Mislav Bago na HTV-u postavio neka neugodna pitanja. Šteta što u EU ne postoji nekakav zakon koji nalaže premijeru da bar dvaput na godinu mora dati intervju koliko-toliko neovisnom mediju i bez uvjetovanja pitanja koja se smiju postaviti.
S obzirom na to da takvog zakona u pravnoj stečevini Unije vjerojatno nema, praksa u Hrvatskoj ostat će nepromijenjena. Pa neće biti nimalo čudno ako se još koji put dogodi (kao u Jutarnjem listu) da netko izmisli intervju s predsjednikom Vlade, napuni ga frazama i da nitko ne posumnja u to nije original.

U Hininom 'čavrljanju' s premijerom već se u pitanjima sugerira da je za sve ekonomske probleme kriva globalna kriza cijena energije i hrane. Izabire se pitanje o zapošljavanju jer tu pokazatelji još nisu loši...
Ali u cijelom intervjuu nijednom riječju ne postavlja se pitanje premijeru da komentira vanjski dug, koji je narastao na 35,9 milijardi eura. Koliko je to važna tema, potvrđuje i nedavna kolumna Borislava Škegre koji strani vjerovnici ne dijele dug na državni i dug građana i poduzeća. Sve to tovare državi i Vladi!
Nema ni pitanja o rekordnom deficitu platne bilance u prvom tromjesečju. Iako je riječ o navodno koalicijskoj vladi, premijer nije o tome rekao ni riječ. O ZERP-u, naravno, ni riječi. Niti o Ini i Molu, odnosno o strategiji privatizacije. Odgovor o brodogradilištima svodi se na floskulu da će 'brodogradnja i dalje biti hrvatski brend'.

Sanader je općenito pričao o inflaciji i usporavanju rasta BDP-a, ali Hinin novinar nije se usudio (ili nije bio u prilici) decidirano tražiti sugovornika da mu kaže koliku inflaciju očekuje na kraju godine, koliki rast BDP-a u sljedeće dvije, tri godine, kad će biti napravljena strategija razvoja nakon 2013. godine?
Treba priznati da intervju ipak daje neke odgovore i signale. Upravo kad je riječ o strategijama. Bilo bi normalno da se napravi ozbiljna dugoročna strategija, pa da se prema njoj rade parcijalne strategije. Ova Vlada, međutim, radi 'inovaciju'. Najprije će napraviti energetsku strategiju, a onda se, recimo, industrijska strategija treba tome prilagoditi!

Vlada je, vidi se to i iz tog intervjua-priopćenja, opsjednuta energetskim pitanjima. Najavljuje se zelena, pa bijela knjiga o energetici. Hrvatsku se vidi kao 'energetsko raskrižje Europe', najavljuju se velike investicije... To je moguće objasniti na više načina. Prvo, vlast kasni desetljeće u rješavanju energetskih pitanja, pa se sada panično ide u krpanje rupa. Drugo, to je nastavak logike da se državnim investicijama (temeljenim na zaduživanju ili rasprodaji nacionalnih bogatstava) pumpa rast BDP-a. Najprije su to bile ceste, sad će elektrane, plinovodi i sl. Bilo bi jednako važno da se jednako ozbiljno radi na izvoznoj strategiji i pomaže onima koji bi mogli više izvoziti.

Ali, uzbudljivije je s čelnicima SAD-a, Njemačke ili Francuske raspravljati čije će tvrtke graditi elektrane u Hrvatskoj, nego se založiti na istim adresama za izvozne poslove neke slavonske izvozne tvrtke. Tako su analitičari, kao u davna vremena, osuđeni između redaka dirigiranih intervjua iščitavati što vlast smjera. Nakon tog intervjua, teško je biti uvjeren da Vlada 'petom brzinom' vozi u pravom smjeru.