Motor razvoja neće biti izvoz, nego gradnja elektrana

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Polančec je najavio ulaganja u energetiku od 10 milijardi eura. Još samo treba riješiti jednu sitnicu: osigurati negdje i nekako taj novac

Zagrebački velesajam trebao bi biti izložba proizvoda. Nažalost, on sve više postaje sajmom nepomirljivo suprotstavljenih političko-ekonomskih ideologija koje su već podijelile i poslovnu zajednicu. Poluprazna kongresna dvorana ZV-a, u kojoj je na otvorenju 84. jesenske priredbe govorio predsjednik RH Stjepan Mesić, i nimalo brojniji auditorij na poslijepodnevnu Forumu, kad je govorio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govorili su mnogo. Unaprijed se znalo da će Mesić ponovno upozoriti na pogrešnu ekonomsku politiku, koju se u Hrvatskoj vodi već petnaestak godina, a da će premijer Sanader (ovaj mu je put dobro došla obveza u Bruxellesu da ga ne bi pitanjima gnjavili prisutni proizvođači) minorizirati kritike. Ne primjećuje se sastav poslovnih ljudi koji su došli na ZV. Bilo je uočljivo da su to poduzetnici i menadžeri srednje i starije životne dobi, u ne baš modernim odijelima. Na većini lica mogla se pročitati zabrinutost. Ne toliko još jednim minislomom na Zagrebačkoj burzi koliko brigama koje su ponijeli iz svojih proizvodnih tvrtki. Izvozničkih, a samim time i smještenih u 'provinciji'.

Drugog dijela poslovne zajednice nije bilo na desnoj obali Save. Bankari, brokeri, fond-menadžeri i sav onaj suvremeni, mlađi svijet ostao je, stvarno ili virtualno, u zagrebačkom 'cityju', na drugoj obali Save. Njih je tog utorka zabrinjavalo hoće li američka Vlada spasiti tamošnju najveću osiguravateljsku kuću AIG ili će uslijediti još jedan bankrot poput onog investicijske kuće Lehman Brothers. Šefovi brokerskih kuća nisu imali vremena prijeći Savu i družiti se s proizvođačima jer su novinama upravo davali izjave kako je pad Crobexa od pet posto posljedica svjetskih potresa, a da će sve biti u redu jer domaće tvrtke 'imaju čvrste fundamente'. Vraga imaju dobre temelje! Da su otišli na Velesajam, vidjeli bi da se BDP neće brzo oporaviti, da tvrtke čije dionice kotiraju na burzi imaju velikih problema i da će se to prenijeti u završne račune za 2008. godinu.  

Zbog pogrešnih ekonomskih politika hrvatske tvrtke gube utrku s konkurencijom u Srednjoj Europi. Najbolje se to vidjelo u prošlotjednoj rang-listi koju su sastavili Deloitteovi stručnjaci, a objavio Lider. Sve je manje hrvatskih tvrtki među 500 najvećih. Razlog je jednostavan: nisu orijentirane na izvoz, pa na domaćem tržištu ne mogu više bilježiti ozbiljniji rast. Zato, nemojmo se zavaravati. Burza se neće tako brzo i lako oporaviti! Mediji su u prvi plan s otvaranja ZV-a stavili svađu Mesića i Vlade u vezi s time treba li Inu prodati MOL-u ili ne. O tome je trebalo razmišljati prije deset i pet godina. Sad je kasno. S otvorenja ovojesenskoga ZV-a valja upamtiti suprotstavljene koncepcije o tome što bi trebao biti motor razvoja nacionalne ekonomije u budućnosti.

Mesić se zalaže za izvoz (robe). Polančec je za supstituciju uvoza (energije). Slične podjele na djelu su i kad je riječ o tome kako potaknuti rast BDP-a. Mesić bi da se sve, uključujući tečaj, stavi u funkciju proizvodnje za izvoz. Valja vjerovati da ni Polančec, kao čovjek biznisa, nije protiv toga, ali kao drugi čovjek u Vladi promovira investicije u energetiku kao motor razvoja. Za gradnju elektrana i drugih energetskih objekata trebaju investicije od 10 milijardi eura. Čini se već viđeno. Posljednjih sedam godina gradile su se ceste i to je otvorilo radna mjesta, omogućilo otvaranje niza građevinskih tvrtki, potaknulo potražnju za cementom, signalizacijom, ogradama i burobranima. Sada se gradnjom elektrana želi učiniti isto. Ako će tu ponovno i biti posla za građevinare i opremaše poput Končara ili Dalekovoda, ostaje jedna sitnica: odakle Hrvatskoj 10 milijardi eura za energetiku? Zaduživanjem u inozemstvu? Teško. Davanjem strancima da grade elektrane? Izvedivo, ali onda to neće biti 'hrvatska struja', a i cijena će joj biti upitna. U ovom broju pišemo o ideji da se nizinska pruga gradi tako da se strancima u koncesiju predaju sagrađene autoceste. Tko zna, možda će energetski lobi biti jači od željezničarskog.
U svakom slučaju, rasprodaja se nastavlja.