Porterova poruka: Možda vam slom promijeni mentalitet

Harvardski se profesor nakon proučavanja hrvatskog slučaja nikako nije mogao načuditi da nismo u stanju iskoristiti brojne pojedinačne prednosti i sklopiti ih u suvislu strategiju i njezino ostvarenje

Od svih ocjena i savjeta što ih je s govornice prošlotjednog Pliva Business Foruma hrvatskoj javnosti uputio profesor Michael Porter, neosporno najveći svjetski autoritet za poslovne strategije i konkurentnost, najupečatljivija je procjena prema kojoj je možda jedini način da se promijeni naš mentalitet i odnos prema ekonomskom razvoju - da nacionalna ekonomija doživi slom. Profesor s Harvarda nije u Zagreb na skup kojemu je nazočilo 1.500 ljudi došao s općenitom pričom. Sa suradnicima je detaljno proučio hrvatski slučaj i zapravo se nije mogao načuditi kako društvo koje obiluje brojnim pojedinačnim snagama i prednostima nema odlučnosti da sve to spoji u strategiju koja će dati rezultate. Na kraju je objašnjenje našao u mentalitetu i prevelikom broju pristaša statusa quo.

Pad konkurentnosti

Pet dana nakon završetka Pliva Business Foruma Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate 'Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2009.'. Hrvatska je 53. od 57. vodećih svjetskih ekonomija i bilježi pad od dva mjesta. U najboljem slučaju konkurentnost stagnira premda je bliže istini tvrdnja da analiza dinamike 20 faktora konkurentnosti 'navodi na zaključak da smo izgubili većinu pozitivnih pomaka ostvarenih u 2008. pa je Hrvatska danas na poziciji konkurentnosti iz 2007. godine'.

Izgledi da aktualna vlast prihvati te rezultate i da konačno počne s hitnim akcijama kako se recesija u Hrvatskoj ne bi produljila unedogled - minimalni su. Prvo, rezultati prvoga kruga lokalnih izbora vladajućem HDZ-u šalju poruku da je dosadašnja politika u političkom smislu zapravo bila dobra. Ako nakon svega što se događalo posljednjih mjeseci u ekonomiji biračko tijelo HDZ-a ustvari ostaje vjerno stranci (u Splitu je poslovno zaduženi Kerum ionako već pod kontrolom), čemu onda nešto mijenjati?

Drugo, premijer Ivo Sanader vjerojatno ljestvicu konkurentnosti uopće ne uzima ozbiljno. Sanader je primio profesora Portera, dobio je njegovu prezentaciju, razgovor je počeo mirno, ali do trenutka dok se Porter nije pozvao na rang-ljestvice zemalja koje po uspješnosti slaže Svjetska banka. Premijer je odmah odbacio metodologiju u sklopu koje se anketira biznismene i odvjetnike, pa Hrvatska na osnovi njihovih kritičkih stajališta dobiva loše ocjene.

Metodologija sigurno nije najtočnija, ali jednaka je u Singapuru, Hrvatskoj ili u nekoj afričkoj zemlji. Umjesto da se odbacuje anketa, bilo bi korisno zamisliti se zašto su biznismeni u ovoj zemlji ogorčeniji na državnu administraciju nego drugdje. Uglavnom, prijam Portera kod premijera bio je tipičan slučaj kad na prvom susretu ne 'proradi kemija'. Pa je mala vjerojatnost i da će poruke iz Porterove prezentacije naići na plodno tlo u Banskim dvorima.

Strategija ipak nužna

Svatko od nas mogao je nešto naučiti iz Porterova predavanja. Ispada da pretjerano pojednostavnjivanje ekonomske politike zemlju svodi samo na krajnosti, tj. na neoliberalizam protiv državnog intervencionizma. Porter upozorava na to da je ekonomski razvoj zajednički proces u koji su uključeni privatni sektor, vlada na različitim razinama, sveučilišta i civilno društvo. Traži od Vlade da se zbliži s najvećim poduzetnicima u zemlji i da zajednički donose strategiju. Tržište, ali i dogovaranje o strategiji. Može se reći da u Hrvatskoj postoji Gospodarsko-socijalno vijeće i odnedavno Ekonomsko vijeće, ali riječ je o formi bez stvarnog strateškog sadržaja usmjerenog na bitna pitanja.

Ovdašnjim alergičarima na bilo kakvo planiranje ekonomskog razvoja na nacionalnoj razini sigurno nije bilo ugodno slušati globalni autoritet koji savjetuje da bi Hrvatska morala odabrati jedinstvene komparativne prednosti kojima bi mogla uspjeti na globalnom tržištu. Zapravo je riječ o tome da se pojedinačne gopodarske grane posebno njeguju i oko sebe okupljaju tvrtke i radnu snagu kadre potaknuti zdravi razvoj.

Jednako tako ignorantima činjenice da samo izvoz može spasiti Hrvatsku od stečaja, prouzročenog stalnim vanjskim zaduživanjem, nije bilo ugodno gledati graf na kojemu je bila sva rascjepkanost i beznačajnost hrvatskog izvoza u svjetskoj razmjeni. Zato je izgledno da će se Porterovi savjeti ignorirati. Bar do trenutka ostvarenja crnog scenarija koji je prošlog tjedna u Opatiji iscrtao guverner Željsko Rohatinski. Jedan od glasovitih Murphyjevih zakona glasi: 'Kad ništa ne pomaže, pročitaj upute!'