Šukeru i Milinoviću smjenom bi napravili veliku uslugu
Hrvatsku čeka produljena recesija i u 2011. Pa bi smijenjeni ministri za godinu-dvije mogli tvrditi da je u njihovo vrijeme bilo stabilno, a kad su morali otići - državne su se financije počele urušavati.
|
Piše: Miodrag Šajatović |
Slabiji kreditni rejting, upozorenja iz inozemstva, devizne intervencije... mali su potresi koji vrlo vjerojatno nagovješćuju razorniji potres u nacionalnoj ekonomiji |
|
Zakasnjeli se HDZ-ovi potezi nastavljaju. Stranka čiji su ministri dvije godine zakasnili s priznanjem da je Hrvatska u recesiji sad se, s barem dvije godine zakašnjenja, upušta u rekonstrukciju Vlade. U globalno je opasnim vremenima kašnjenje od nekoliko mjeseci dramatično. Višegodišnje kašnjenje ravno je katastrofi. Ako je točno da su ‘na odstrelu’ ministar financija Ivan Šuker i ministar zdravstva, ali, važnije, potpredsjednik HDZ-a Darko Milinović i da se osim zamjena za njih traži i novi potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, netko bi mogao pomisliti da će se stvari nakon smjena početi mijenjati nabolje. Sasvim je, međutim, jasno da promjene uoči duge izborne utrke neće pomoći popravljanju ekonomske i poslovne klime u zemlji. Bez novog modela To što je u njegovih sedam godina uništena osnova iz koje se ubiru porezi za plaće i mirovine i što se zaduživalo bez mjere i uz lihvarske kamate, javnost s kratkim pamćenjem ne bi uzela u obzir. Pa bi sigurno bilo onih koji bi žalili za ‘Šukerovim vremenima’. Ignoriranje malih potresa A u takozvanoj realnoj ekonomiji stanje je dramatično. Analitičari su razočarani što industrijska proizvodnja unatoč suprotnim očekivanjima pada po stopi većoj od četiri posto. Samo salonski ekonomisti, koji nemaju ni dana iskustva u tvrtki i na mjestu gdje treba zaraditi plaću na tržištu (a ne živjeti od proračunski osigurane plaće), mogu vjerovati da će sljedeće godine u Hrvatskoj rasti BDP. Salonski ekonomisti ne mogu u svoje modele ugraditi ono što su u posljednje dvije godine naučili poduzetnici i menadžeri u Hrvatskoj. Dosta je biznismena u 2008. i 2009. povjerovalo političarima i dijelu analitičara da kriza samo što nije prošla. Pa su odgodili prilagođavanje dugotrajnoj recesiji. Nisu dovoljno rezali troškove, proizvodili su za skladišta, uzimali skupe obrtne kredite. Ali bolno su naučili lekciju. Sad je većina vrlo oprezna. Povukli su ručnu i teško ih je jeftinim trikovima i najavama natjerati da se upuste u investicije i razvoj. U tržišnoj džungli na djelu je borba za golo preživljavanje. Mnogi su na poslovnom izdisaju i neće biti u stanju puniti proračun kako je Vlada zamislila. |
|