U Hrvatskoj jača 'religiozni' pristup ekonomiji

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

 Postoje i 'sekte' izvan zakona. Opasnost prijeti onima koji su protiv čvrste kune ili spasenje vide u, zamislite hereze, proizvodnji i izvozu.

Tema ovotjedne kolumne trebala je biti o ovom - 250. - broju Lidera. Međutim, izjava ministra financija Ivana Šukera u povodu odluke o novom zaduženju države za 13,5 milijardi kuna nije mogla ostati nekomentirana.Dakle, državni je blagajnik izjavio: 'Držim se onoga da vam netko, kad vam dâ novac pod takvim uvjetima, vjeruje. Da vam ne vjeruje, ne bi plasirao novac vama ili bi vam taj plasman vrlo skupo naplatio. To je pravilo otkako postoji Boga i svijeta... Dakle, financijsko tržište vjeruje u politiku ove vlade i vjeruje Hrvatskoj...'Naviknuli smo se da su ministri u aktualnoj vlasti spremni braniti i najneobranjivije događaje. Ali ovom prilikom treba se koncentrirati na to što je Šuker u četiri rečenice četiri puta upotrijebio glagol 'VJEROVATI'. Nadam se da će nekadašnji kolega redaktor iz Večernjaka, a danas ugledni lingvist, Ivo Žanić u nekoj od svojih budućih knjiga detaljno analizirati koliko se u vrijeme recesije povećala upotreba riječi 'vjerujem'. Ali dojam je da se dogodio velik skok njezine upotrebe u javnom govoru.

Vjerujem, ne provjeravam! Neki dan pojavilo se istraživanje prema kojemu se broj vjernika u ovdašnjoj populaciji smanjio četiri posto. Ako se smanjuje broj vjernika u religioznom smislu, čini se da se povećava njihov broj kad je riječ o vjerovanjima na području ekonomije. Tako bi se moglo reći da su strani financijaši koji vjeruju u hrvatske državne obveznice posebna sekta. Istina, vjerovali su ti isti i u grčke obveznice... A na domaćoj političko-javno-ekonomskoj sceni u posljednje je vrijeme mnogo 'vjerničkih skupina'. Koliko je budućnost nesigurnija, toliko pojedinci i skupine pribjegavaju vjerovanju u ovu ili onu pojavu ili ponuđeno rješenje. Osjećaju da ne mogu ni izdaleka biti sigurni, ali izgubljeni u recesiji, love se za vjerovanje. I dok je za religijsko vjerovanje to sasvim razumljivo i čak korisno u kriznim vremenima, graditi od ekonomije religiju vrlo je opasno. Uz ispriku vjernicima zbog možda neprimjerenih usporedbi, ali u Hrvatskoj bi se danas moglo prepoznati bar desetak ekonomskih 'sekti i crkava'. Čak bi se moglo reći da je na djelu ekonomsko mnogoboštvo jer ista osoba vjeruje u nekoliko ekonomsko-religioznih dogmi. Ministar Šuker vrlo bi se lako mogao naći na čelu 'Crkve blagoslovljenoga vanjskog zaduženja' čija je glavna dogma ne sumnjati u to da bi moglo biti nečega lošega ako se u pet godina vanjski dug poveća s 24 na 47 milijardi eura. Veliku skupinu činili bi i 'vjernici Jake kune'. Kako to obično biva, među njima ima onih koji duboko vjeruju da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj bi fluktuacija nacionalne valute bila ravna đavoljem djelu. Ali ima i mnogo sljedbenika koji su u toj skupini iz prizemnih osobnozadužujućih razloga.

Sljedba rezača troškova Sljedeća skupina činila bi 'Crkvu ukazanja EU'. To su vjernici koji slijepo vjeruju da će se svi naši problemi riješiti kad uđemo u Europsku uniju. Članstvo se, istina, osipa u posljednje vrijeme, ali među političarima još je utjecajna. Posebnu skupinu čine 'vjernici Drugog polugodišta'. Članovi te sekte novače se posebno iz skupine tzv. neovisnih analitičara zaposlenih u bankama ili interesno vezanih uz burzu kojima je mantra: 'Kriza samo što nije gotova, poboljšanje dolazi u drugom polugodištu'.To ponavljaju već treću godinu. Sestrinsku sektu čine oni koji vjeruju u 'sveti turizam' koji će baš u drugom polugodištu donijeti preokret. Tu je i sljedba 'Recesija jednom mora prestati'. Posljednjih godinu dana pojavila se i dosta agresivna sljedba koja bez ikakva propitivanja vjeruje kako će se stanje popraviti samo rezanjem državne potrošnje. Čini se da je jedna od najgovorljivijih sljedbenica i premijerka Jadranka Kosor, ali postoje sumnje u njezinu odanost principima s obzirom na to da državnu potrošnju zapravo ne smanjuje, pogotovo ne ondje gdje bi trebalo. Naravno, u ovoj lepezi ekonomskih vjerovanja ima i onih pokreta koji su, poput ranih kršćana u starom Rimu, izvan zakona i koji svoja vjerovanja moraju prakticirati uz opasnost da budu kažnjavani i izopćeni. Jedna je takva sekta zaluđena vjerovanjem da bi tečaj kune trebalo napokon početi odleđivati dok ne bude prekasno, a druga se, zamislite, molim vas, sastoji od čudaka koji su uvjereni da je spasenje moguće samo većom proizvodnjom, i to za izvoz.