Država kamatari obrtnike i male poduzetnike

Začarani kamatarski krug: Država ne plati obveze poduzetniku pa ovaj nema čime podmiriti poreze, a onda mu blokira račun i ovrhom prisilno naplaćuje troškove postupka i kamate

Piše: Ivica Grčar
[email protected]

Javio mi se tokarski obrtnik (podaci u redakciji), jedan od oko 1.200 izigranih kooperanata Brodogradilišta Viktor Lenac (pogona u uvali Vranica pokraj Solina). Nije mu jasno kako ga država može kamatariti za porezni dug od 70.000 kuna iz još 2002. Ne uspijeva to razumjeti s obzirom na to da je porezni dug nastao zbog toga što mu poduzeće u vlasništvu te iste države nije platilo dospjelih 350 tisuća kuna, tako da iz naknadno ostvarenog prihoda nije ni imao čime platiti porez (rješenja o porezu iz prethodne godine dostavljaju se obveznicima u trećem i četvrtom kvartalu naredne porezne godine).

'Neuka stranka'

Premda od Lenca dosad nije bilo moguće naplatiti dospjela nepodmirena potraživanja, u 2006. i 2007. spomenuti obrtnik ipak je nekako uplatio iznos u visini glavnice poreznoga duga, naivno naznačivši na platnim nalozima u pozivu na broj da je riječ o plaćanju glavnice poreznoga duga. Pravnim govorom rečeno, bio je to postupak ‘neuke stranke’.

Iz rješenja o ovrsi, međutim, kojom mu je od 17. ožujka ove godine blokiran račun, obrtnik doznaje da mu je glavnica duga i dalje ostala nepodmirena, jer su iz iznosa uplaćenih u 2006. i 2007. poreznici umjesto glavnice naplatili troškove i dotad dospjele kamate. Poklopilo se da mu je istodobno s rješenjem o ovrsi dostavljena i obavijest da će mu od nenaplaćenih 350.000 kuna potraživanja biti plaćeno svega 35 tisuća kuna, i to u četiri ravnomjerna godišnja obroka.

I tako ovaj obrtnik nikako da stigne platiti glavnicu poreznoga duga jer ga u međuvremenu država kamatari. A država ga kamatari na osnovi Zakona o obveznim odnosima. Prema tom zakonu, od prispjele se uplate najprije naplaćuju troškovi, zatim kamate po starosti (od zaduženih kamata iz prethodnih godina do kamata za tekuću godinu), a tek se s ostatkom uplaćenog iznosa (ako je što ostalo) pokriva dio duga. Na preostali nepodmireni iznos duga i dalje se obračunavaju kamate do podmirenja duga.

Država ne da kamate

Ali ta zakonska odredba vrijedi samo kad se država naplaćuje od poreznih obveznika. U obrnutom slučaju primjenjuju se druga ‘pravila’. U konkretnom slučaju od Brodogradilišta Viktor Lenac u državnom vlasništvu ovaj će obrtnik nakon pet godina dobiti tek 10 posto svojih potraživanja, i to u četiri godišnje rate bez ikakve naknade troškova i kamate. Na taj se dug države prema ovom obrtniku ne primjenjuje Zakon o obveznim odnosima.

A Zakon o obveznim odnosima je propis, kojim se u slučaju kad jedna ugovorna stranka u privatno - pravnim poslovima ne ispunjava svoje ugovorne obveze, ovlašćuje državu da posredstvom aparata prinude (sudskog, policijskog) silom nametne realizaciju ugovornih obveza. U Poreznoj upravi, međutim, smatraju da se u praksi silom može nametati realizacija neospornih obveza samo poreznim obveznicima, ali ne i državnim službama ili državnim poduzećima zbog ugovaranja isporuka koje ne plaćaju.

Osim Zakona o obveznim odnosima država je u ovom slučaju odgovorna i prema Stečajnom zakoniku, zbog toga što nije na vrijeme isključila iz financijskog i pravnog prometa brodogradilište Viktor Lenac nakon što se ta tvrtka pokazala nesposobnom podmirivati svoje obveze i nakon što je poslije neuspješne pretvorbe i privatizacije 'vraćena' ponovno u državno vlasništvo.

Kontakt:
mail: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10.144 Zagreb