Pravda za sve

Građani se žale na pravno dvojbene odluke DSV-a i sudaca

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

DSV neistinitim navodima nezakonito imenuje podobne suce, a tako imenovani suci zauzvrat donose oslobađajuće presude i izbjegavaju pisanje 'iscrpljujućih obrazloženja'.

piše Ivica Grčar
[email protected]

Poklopilo se da su mi dostavljeni istodobno spisi za dva različita sudska postupka. Usporednim prikazom tih dvaju postupaka može se dobro oslikati stanje u hrvatskome sudstvu. Jedan je spis tužba sutkinje Silvije Sunčane Stubičar koja osporava zakonitost odluke Državnoga sudbenog vijeća RH broj IS-41/10 od 20. siječnja 2011. u postupku izbora i imenovanja Tanje Pavelin Borzić sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu. A drugi je podeblji spis Ljerke Štefanec iz Karlovca, građanke koja smatra da u sporu koji vodi nije imala pravo na nepristranu sudsku zaštitu. Leon Kovačić, sudac Općinskog suda u Karlovcu, odlučio je riješiti spor Ljerke Štefanec odbijanjem njezine tužbe. Tako mu je bilo lakše iz najmanje dva razloga: nije se morao zamjerati lokalnim moćnicima i ujedno je izbjegao iscrpljujuće pisanje obrazloženja svoje oslobađajuće presude.

Namještaljke DSV-a Tužba sutkinje Stubičar nije izdvojeni slučaj, nego samo jedan u nizu sporova zbog dvojbenih izbora sudaca. Ta tužba slijedila je nakon što je Vijeće Visokoga trgovačkog suda 4. veljače 2011. zahtijevalo poništenje odluke Državnoga sudbenog vijeća o imenovanju čak osmero sudaca. Zahtjev za poništenje imenovanja podnesen je na osnovi žalbi Lenke Čorić, sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu, Jelene Čuveljak, sutkinje Trgovačkog suda u Sisku, i Ante Milinovića, višeg savjetnika u VTS-u. DSV je odbio zahtjev Vijeća VTS-a, pa su žalitelji upućeni na spor pred Upravnim sudom. 
A sutkinja Stubičar u svojoj tužbi upozorava da je u Odluci o imenovanju Državnoga sudbenog vijeća RH broj IS-41/10 od 20. siječnja 2011. neistinito navedeno da Tanja Pavelin Borzić ima ispunjene uvjete za suca Županijskog suda u Zagrebu te je nezakonito imenovana sutkinjom tog suda. Sutkinja Pavelin Borzić stupila je na dužnost suca na Općinskom sudu u Zlataru 1. rujna 2002. godine (Odluka DSV-a IS-36/02 od 31. kolovoza 2007.). Od tog dana sve do 28. srpnja 2010., kad je objavljen natječaj za suca Županijskog suda u Zagrebu, sutkinja Pavelin Borzić imala je navršenih 7 godina, 10 mjeseci i 27 dana sudačkog staža (nije radila kao pravosudni dužnosnik više od 8 godina). Nadalje, Tanja Pavelin Borzić pravosudni ispit položila je 11. prosinca 1998., a kao sudska savjetnica radila je od 1. svibnja 1999. do 31. kolovoza 2002. jer je 1. rujna 2002. stupila na dužnost suca Općinskog suda u Zlataru. Iz toga nedvojbeno proizlazi da nije ispunila uvjete iz čl. 74. Zakona o sudovima jer je na drugim pravnim poslovnima nakon položenoga pravosudnog ispita radila manje od propisanih 12 godina.

Nejednakost pred zakonom
Dva suprotna sudačka kriterija
Tužiteljica Štefanec okrivila je direktora Mrljka da je napisao o njoj neistinu koja joj je mogla naštetiti i koja joj je naštetila časti i ugledu, pri čemu je ta neistina iznesena tako da je postala pristupačna većem broju osoba. I sudac Leon Kovačić oslobodio je direktora Mrljka. A kako bi isti sudac presudio da je novinar okrivljen da je tako pisao o direktoru Mrljku?

Presude bez obrazloženja Ljerka Štefanec zaposlena je u HEP-u Karlovac i usudila se suprotstaviti Ivanu Mrljaku, direktoru karlovačkog HEP-a. I direktor je napisao da predlaže premještaj radnice na drugo radno mjesto jer je 'svojim propustima u radu prouzročila štetu i troškove, narušila ugled HEP-a te pokazala nesposobnost, nestručnost i izrazitu nekomunikativnost u obavljanju poslova'. 
Budući da je sve to bilo napisano a da nije prethodno bio proveden postupak, radnica je tužila direktora zbog klevete. Sudac Općinskog suda u Karlovcu Leon Kovačić odlučio je osloboditi direktora Mrljaka i samoga sebe od pisanja obrazloženja oslobađajuće presude. Prema članku 442. Zakona o kaznenom postupku, ako u presudi nije izrečena bezuvjetna kazna zatvora, a radi odterećenja sudaca od pisanja iscrpljujućih obrazloženja presuda, propisana je mogućnost da 'pismeni otpravak presude ne sadrži obrazloženje'.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta:
[email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci