Gubitaš Hina napušta arhivsku građu hrvatskog novinarstva

Leksikografski zavod ima prostor u koji bi se arhivska građa hrvatskog novinarstva mogla zaključati, a dokumentaliste bi Hina otpustila.

piše Ivica Grčar
[email protected]

U oči sjednice Upravnog vijeća o preustroju Hine (državna izvještajna novinska agencija) Vladu i Sabor treba pozvati da otvore za javnost ‘bunkeriranu’ arhivsku građu hrvatskog novinarstva, nastalu od nekadašnje Vjesnikove novinske dokumentacije. Zbog Hinnih gubitaka predlaže se da se ‘napusti projekt povezivanja novinske arhivske građe s Hininom informacijskom bazom’.

Arhivsku građu hrvatskog novinarstva Sabor je 2006. povjerio Hini osiguravši ujedno oko 7,8 milijuna kuna u državnom proračunu za 2007. i 2008. Nakon što je taj novac potrošen, Fjodor Polojac i Željko Hodonj, pomoćnici Hinine ravnateljice, predlažu Upravnom vijeću da projekt digitalizacije arhivske građe hrvatskog novinarstva ‘ostane nedovršen jer se od 2009. prestao sufinancirati novcem iz državnog proračuna’.  

Indolentno Novinarsko društvo
Neslužbeno se može doznati da bi od Hine arhivsku građu hrvatskog novinarstva uz tihu suglasnost Državnog arhiva trebao preuzeti Hrvatski leksikografski zavod. Prema tim govorkanjima Leksikografski zavod ima prostor u koji bi se arhivska građa hrvatskog novinarstva mogla smjestiti, ali s građom ne želi preuzeti i zaposlene novinske dokumentaliste.  I tako se državni službenici Polojac, Hodonj i Smilja Škugor, Hinina ravnateljica, loptaju kompletima svih novina koje su izlazile u Hrvatskoj još otprije Drugoga svjetskog rata: Novosti, (tadašnjega) Jutarnjeg lista, Hrvatskog naroda i drugih, ali i s godinama stvaranima tematskim dosjeima o raznim djelatnostima, događajima, pojavama, javnim osobama itd.  Sve se to s arhivskom građom hrvatskog novinarstva događa u godini u kojoj se slavi stotinu godina Novinarskog društva, ali novinare od čijih je članaka stvoren arhiv bahati državni činovnici ništa ne pitaju. Istina, ni indolentni ‘mužeki’ iz vodstva Novinarskog društva nisu dosad napravili sve što je trebalo da arhivska građa hrvatskog novinarstva ostane dostupna javnosti.   Osim arhivske građe bivše Vjesnikove novinske dokumentacije ‘bunkerirane’ u Hini, koliko je poznato, ima i nešto manjih novinskih arhiva pohranjenih u Državni arhiv koje su se prikupljale za potrebe Sabora te napuštena bivša novinska dokumentacija Večernjeg lista zaključana u podrumu Vjesnikove zgrade.

Revizija povijesti
Nakon odluke Sabora da se bivša Vjesnikova novinska dokumentacija povjeri Hini, javnosti i osobito novinarima onemogućeno je istraživanje te građe. Arhivska građa iz Vjesnikova nebodera odvezena je u Kerestinec pokraj Zagreba. Da bi se mogla upotrebljavati, korisnici u Hini, na Marulićevu trgu u Zagrebu, morali su nekoliko dana prije naručiti što im treba, onda bi se službenim automobilom građa dovezla u Zagreb i nakon uvida vratila u Kerestinec. Brzo su u Hini shvatili da je to preskupo i jednostavno su arhivsku građu hrvatskog novinarstva ‘bunkerirali’.
Nimalo slučajno, umjesto uvida u izvornu arhivsku građu hrvatskog novinarstva sve se svelo na plasiranje uglavnom politički subjektivnih i revizionističkih interpretacija povijesti. Međutim, pri preuzimanju bivše Vjesnikove novinske dokumentacije 2006. ta je građa proglašena kulturnim dobrom.  Prema vrijedećem zakonu kulturno dobro mora biti dostupno javnosti. Imatelj kulturnog dobra mora na osnovi (u ovom slučaju) propisa o čuvanju arhivske građe odrediti uvjete uporabe radi očuvanja građe. Ali ne tako da onemogući korištenje arhivskom građom hrvatskog novinarstva kao što su to nekolegijalno napravili u Hini. 

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb