Hrvatska ne može u EU sve dok građani nemaju pravo na sudsku zaštitu

 U interesu je Hrvatske da se problem pravosuđa riješi, pa makar i pet godina odgađali zaključivanje Poglavlja 23. Suprotno Konvenciji o ljudskim pravima, građani Hrvatske bez prava su na sudsku zaštitu

piše Ivica Grčar
[email protected] 

Kad sam prije pet godina ugovarao suradnju u Lideru, preuzeo sam ugovornu obvezu da ću pisati o javnim financijama, posebno o porezima, te o pravosuđu. No zbog toga što porezni obveznici u Hrvatskoj nemaju pravo na sudsku zaštitu, najviše sam pisao o pravosuđu, osobito upravnom sudovanju, upozoravajući tako posredno i na nezakonite postupke državne uprave, osobito poreznih vlasti. Zbog izostale sudske kontrole službi javne uprave i Vlada se 2005. formalno opredijelila za reformu upravnog sudovanja. U prosincu 2008. dovršen je međunarodni projekt reforme upravnog sudovanja. Međutim, ako se pod međunarodnim pritiskom reforma upravnog sudovanja jednog dana formalno provede, ništa se ili malo će se toga u praksi promijeniti ako će u četiri novoosnovana prvostupanjska upravna suda i petom drugostupanjskom sudu nastaviti raditi zaplašene ženice koje sada u strahu od ministara rade kao sutkinje u Upravnom sudu Hrvatske.

Obespravljeni građani
U prosincu prošle godine razgovarao sam s tadašnjim ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem o tome što u 2010. očekuje u pravosuđu. Rekao je da očekuje da se u pregovorima o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji posljednje zatvori Poglavlje 23. (Pravosuđe i ljudska prava) i do kraja ove godine napokon potpiše sporazum o punopravnom članstvu.Suprotno Vladinu stajalištu smatram da je u interesu Hrvatske da EU i ove godine odgodi potpisivanje sporazuma o članstvu Hrvatske i da ga odgađa sve dok se dosljedno ne provede stvarna reforma pravosuđa. U interesu je Hrvatske da se problem pravosuđa riješi, pa makar i pet ili i više godina odgađali potpisivanje sporazuma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatski su građani, suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, bez prava na sudsku zaštitu, i zbog toga Hrvatska ne može postati članicom EU.  Pisao sam u proteklih pet godina o nezakonitim postupcima službenika Porezne uprave, kriminalu u gruntovnicama, a bio sam prinuđen i sâm pokrenuti sudske postupke zbog uskraćivanja prava na pristup informacijama protiv (tadašnje) ministrice pravosuđa Ane Lovrin i godinu i pol poslije Ivana Šukera, koji je unatoč svemu još ministar financija. Zbog svih tih napisa bio sam nekoliko puta kazneno prijavljen, a dva puta i saslušan u policiji. U posljednje vrijeme izložen sam i osvetničkim pritiscima pojedinih poreznika i pravosudnih dužnosnika. Prema kaznenim propisima u Hrvatskoj je pritisak na pravosudne dužnosnike kažnjiv (članak 309. KZ-a), a pritisak na novinare nije.

Najviše o Upravnom sudu
U početku sam mnogo pisao o prevarama sudaca kriminalaca s trgovačkih sudova sa stečajevima, manipulacijama s trgovačkim registrom (iz kojega mi je ministrica pravosuđa Ana Lovrin nezakonito uskratila informacije o ministrima članovima nadzornih odbora u trgovačkim društvima), o kriminalu u gruntovnicama i kaznenim postupcima zbog gospodarskog kriminala, u posljednje vrijeme o neetičnom izboru Mirele Mijoč za predsjednicu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu (koja je izabrana nakon što je USKOK optužio Ivicu Pezu, dotadašnjeg predsjednika tog suda, i nakon što je nerealno prikazala da je prebacila sudačku normu za 722 posto) itd. 

No listajući primjerke Lidera izašle u proteklih pet godina, ustanovio sam da sam najčešće pisao o Upravnom sudu. Razlog je vrlo jednostavan: taj je sud u javnosti nekako zanemaren premda je za građane u sporovima s državom najvažniji, važniji od trgovačkih i ostalih građanskih sudova. Na u javnosti neopravdano zapostavljenom Upravnom sudu odlučuje se o upravnim aktima kojima država građanima nameće razne obveze. Na tom se sudu odlučuje o rješenjima o porezu, o graditeljstvu, o umirovljenju, o (de)nacionalizaciji i svim drugim imovinskim sporovima. I većina odnosa u javnim financijama, osobito porezima, uređuje se propisima i  upravnim aktima. Sudsku kontrolu zakonitosti upravnih akata do 1977. provodio je Upravni odjel Vrhovnog suda, a od 1. srpnja 1977. osnovan je samostalni Upravni sud. Upravni bi sud, zapravo, trebao biti sudski kontrolor zakonitosti rada državne uprave.

Odgađanje reforme
Gledajući opet unatrag, čini mi se da je Upravni odjel Vrhovnog suda ‘pretvoren’ u samostalni Upravni sud zapravo radi toga da bi se moglo lakše utjecati na suce tog suda, mnogo lakše nego na suce Vrhovnog suda. Prateći rad Upravnog suda i zbog osobnog iskustva (taj je sud nadležan i za sporove zbog uskraćivanja prava na pristup informacijama), zaključio sam da na Upravnom sudu kao suci rade pretežno pravno nekompetentne ženice koje znaju ‘biti kuš’ i u ova krizna vremena čuvati svoje namještenje. Istina, ima među 40-ak sudaca na Upravnom sudu i iznimaka, recimo nedavno umirovljeni sudac Božidar Gagro ili sutkinja Mirjana Juričić te možda još poneko, ali to su iznimke koje potvrđuju pravilo da na tom sudu kao sutkinje uglavnom rade prestrašene ženice. Najveći je problem to što se na Upravnom sudu odlučuje samo u jednom stupnju (bez prava na žalbu) na tajnim sjednicama tročlanih sudačkih vijeća, bez usmene  kontradiktorne rasprave stranaka. Upravni sud, nadalje, nije ni sud s punim ovlastima u suđenju (svoju pravomoćnu presudu ne može izvršiti prisilno). Takvo upravno sudovanje suprotno je članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zbog toga je u Strategiji reforme pravosuđa iz 2005. zacrtana reforma upravnog sudovanja prema kojoj bi trebalo osnovati četiri regionalna prvostupanjska upravna suda (u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) i jedan drugostupanjski, također sa sjedištem u Zagrebu. No reforma upravnog sudovanja već se godinama odgađa jer država iz svojih ruku ne pušta olako Upravni sud u neovisno sudstvo.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb