Inspektorica rada prikriva rad 'na crno' u splitskom HNK

Viša inspektorica rada obavila je inspekcijski nadzor, a s obzirom na to da nije znala kako se utvrđuje radni odnos u umjetničkim djelatnostima, zatražila je mišljenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo

Piše: Ivica Grčar
[email protected]

Na tekst o oduzetim ovlastima Državnom inspektoratu neuobičajeno mnogo reagiranja stiglo je iz - Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. U jednom od tih reagiranja navodi se: ‘Prijavila sam inspekciji rada slučaj prikrivanja radnog odnosa honorarnim angažiranjem umjetnika na osnovi autorskih ugovora u HNK Split. Viša inspektorica rada Milica Cvrlje obavila je inspekcijski nadzor i nije znala kako se utvrđuje postojanje radnog odnosa u umjetničkim djelatnostima, pa je o tome zatražila mišljenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Iz tog Zavoda odgovoreno je da je to isključivo u sudskoj nadležnosti, pa je Milica Cvrlje, splitska viša inspektorica zadužena za nadzor radnih odnosa, zaključila kako nije bilo osnove za poduzimanje inspekcijskih mjera. Je li sramota da viša inspektorica za nadzor radnih odnosa ne zna utvrditi postojanje ili nepostojanje radnog odnosa’?
I u ostalim su reagiranjima honorarci u splitskome teatru nezadovoljni akcijom inspektorice Cvrlje. U jednom komentaru tako stoji: ‘Ja ovo ništa ne razumijem, ali znam da u Državnome inspektoratu primaju redovito plaće, a od svih njih nikakve koristi. Gospodine Grčar, možete li što napisati i o umjetnicima koji rade na crno na osnovi čudnih ugovora bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja neprekidno i više od desetak godina’?

Uslijedili su na Liderovoj web stranici i ‘savjeti’ ostalih čitatelja honorarcima splitskog teatra. Primjerice: 'Savjetujem da se slučaj prijavi Državnom odvjetništvu koje bi trebalo ispitati...'  Iako nemam ništa protiv toga da se prijava podnese i Državnome odvjetništvu, mislim da treba upozoriti kako u Državnom odvjetništvu nisu ništa bolje osposobljeni od inspektora u Državnom inspektoratu. Prema mojim saznanjima otprilike podjednako su (ne)djelotvorni, osobito ako u pozadini problema kojim se bave stoji neko drugo tijelo vlasti kao što stoji iza svakog teatra, a da i ne govorimo o pojedinim političarima koji, u pravilu, podupiru pojedine teatarske intendante. 

Osnovni je problem u tome što je kazalište vrlo skupa ‘igračka’. Nerijetko troškovima uvelike nadilazi sredstva koja lokalni političari mogu osigurati za njegov rad. No, pritom valja biti pošten i priznati da lokalni teatri nerijetko ostvaruju projekte vrednije od onih nacionalnog teatra zagrebačkog HNK. To u posljednje vrijeme osobito vrijedi za splitski i riječki teatar.

Da bi mogli ostvarivati takve velike projekte i istodobno nekako financijski opstati, intendanti lokalnih kazališta smanjuju plaće stalno zaposlenim članovima ansambla, smanjuju honorar povremeno angažiranim izvanjskim umjetnicima, kao i angažiranju tzv. vječnih honoraraca koji desetljećima rade za male honorare na osnovi kojih si ne mogu sami plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje (registrirati se kao slobodna profesija).

A sudeći prema broju prijava Državnome inspektoratu, broju sudskih postupaka i neuobičajeno brojnim reagiranjima u Lideru, u splitskom su teatru sa svime time pretjerali.  Treba ovdje upozoriti i na činjenicu da autori, u ovom slučaju kazališni umjetnici, ne mogu imati ista prava zajamčena Zakonom o radu i raznim tarifnim (kolektivnim) ugovorima jednako kao i građevinski i ostali radnici. Autori se moraju ukloniti da bi ustupili mjesto onima koji će biti čitaniji (to vrijedi i za novinare) kao i onima koji će biti slušaniji ili gledaniji. Zbog toga se ne mogu na isti način zajamčiti radna prava autorima i radnicima. No, to nipošto ne znači da se autore može plaćati tako malo da si sami ne mogu ni osigurati mirovinsko i zdravstveno.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb