Pravda za sve

Nerazumljivi Šukerov pravilnik o ispitivanju podrijetla imovine

4. lipnja 2009.

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Hoće li Šuker pozvati premijera da dostavi 'vjerodostojne dokaze' o izvorima stjecanja sredstava za privatnu potrošnju, koja je za nabavu urâ i ostale imovine višestruko premašila primitke?

Piše: Ivica Grčar
[email protected]

Javio mi se čitatelj povodom objavljivanja najnovijeg poreznog pravilnika u Narodnim novinama 59/09. od 22. svibnja 2009. pod teško razumljivim naslovom od čak 27 riječi. Potpisnik tog pravilnika je Ivan Šuker, ministar financija, a naslov glasi: ‘Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine’.

U slobodnom novinarskom prijevodu: Šukerov pravilnik o ispitivanju podrijetla imovine. Čitatelj koji mi se javio smatra da se tim teško razumljivim pravilnikom krši Europska konvencija o ljudskim pravima, pa čak i Ustav Hrvatske. Moje je mišljenje još lošije, osim što se krše ljudska prava i Ustav, Šuker tim pravilnikom nevješto pokušava obmanuti porezne obveznike i svoju izbornu bazu.

Komunistički relikt za sitne ribe U svijetu nije poznat porezni nadzor bez ispitivanja podrijetla imovine. Suprotno tome, Šuker je u više navrata olako obećavao da se u Hrvatskoj neće provoditi ispitivanja podrijetla imovine, jer je to, prema Šukeru, ‘komunistički relikt’.

No, kako u međuvremenu poreznici zbilja nisu mogli obavljati učinkoviti porezni nadzor bez primjene postupka ispitivanja podrijetla imovine, taj se postupak nastoji uvesti 'ispod stola' pod eufemističkim nazivom 'ispitivanje izvora stjecanja imovine'. Postupci ispitivanja izvora stjecanja imovine, koji tobože nisu ispitivanje podrijetla imovine, nevješto se pokušavaju primijeniti na 'malim ribama', kupcima skupih automobila i plovila, a izbjeći da se istom postupku podvrgnu i 'velike ribe', kupci megajahti vrijednih više desetaka milijuna eura, dvoraca s lovištima itd.

Teret dokaza

Člankom 78. Općeg poreznog zakona određuje se da je teret dokaza za ‘činjenice koje utemeljuju porez na poreznom tijelu’, a za ‘činjenice koje smanjuju ili ukidaju poreze na poreznom obvezniku’. Suprotno tom načelu u odredbi članka 82. stavku 4. određuje se da će ‘Porezna uprava pozvati fizičku osobu da dostavi dokaze o izvorima stjecanja imovine’.
Ali zar prema odredbi članka 78. istog zakona te dokaze ne bi trebalo dostaviti ‘porezno tijelo’, a ne ‘fizička osoba’?

Konkretno, hoće li Šuker na osnovi članka 82. stavka 4. Općeg poreznog zakona objavljenog u NN 147/08. (na osnovi kojeg je pisan Šukerov pravilnik) pozvati premijera Ivu Sanadera da dostavi 'vjerodostojne dokaze o izvorima stjecanja sredstva za privatnu potrošnju koja višestruko premašuju primitke što ih je premijer ostvario tijekom godine’, osobito za nabavu raznih ručnih urâ i ostalu premijerovu 'privatnu potrošnju i imovinu'?

Je li premijer štedio? Uostalom, zašto Šuker i poreznici misle da ‘fizička osoba’ mora dokazati podrijetlo sredstava za privatnu potrošnju, ako ta sredstva premašuju prihode ostvarene samo u tekućoj godini? Možda je, primjerice, premijer Sanader godinama štedio i uštedama iz prijašnjih godina u tekućoj poreznoj godini ostvario rečenu 'privatnu potrošnju i imovinu koje višestruko premašuju primitke ostvarene u tekućoj godini'?

Iz spomenute odredbe vidljivo je i da Šuker i poreznici imaju problema s razumijevanjem definicije novca (vjerojatno ih je zbunilo ono od Smiljka Sokola da novac, ako je predsjednikov, nije imovina). Spomenutim člankom 82. u stavku 4. određuje se: ‘raspolaganje imovinom ili sredstvima za privatnu potrošnju’!? Ako nije riječ o imovini, što su ‘sredstva za privatnu potrošnju’? Pretpostavljam da su Šuker i poreznici vjerojatno mislili na novac (za zakonsku je odredbu pogubno pretpostavljati).

Što reći na odredbu ‘ako fizička osoba ne dostavi vjerodostojne dokaze’? Pravo je pitanje tko prosuđuje je li dostavljeni dokaz vjerodostojan? A odgovor je, naravno, o tome arbitrarno odlučuju poreznici. No, što ako se na osnovi članka 75. važećeg Općega poreznog zakona porezni obveznik pozove na pravo da ‘uskrati davanje obavijesti koje bi ga mogle izložiti kaznenom progonu’?

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb