Neustavno je ljude iste ekonomske moći različito oporezivati

Krizni se porez ne mora platiti na dohodak od samostalne djelatnosti, na onaj za koji se vode porezne knjige, na dohodak od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja.

Piše Ivica Grčar
[email protected]

Javio mi se čitatelj koji kaže da od najavljenog zahtjeva predsjednika Mesića za ustavnosudski postupak radi ocjene ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (tako se zove zakon o kriznom porezu) ne treba ništa očekivati, bude li se taj zahtjev temeljio na razlozima dosad objavljenima u medijima. Mislim da je čitatelj u pravu i da su dosad u medijima navedeni 'kilavi' razlozi za ukidanje spomenutog zakona.Osnovni razlog za ispitivanje ustavnosti tog zakona, prema mome mišljenju, ne bi trebala biti (isključivo) dvojbena porezna pravednost (veće opterećenje siromašnijih), nego to što se tim zakonom (čitaj porezom) ljude otprilike iste ekonomske moći, suprotno Ustavu, dovodi u bitno različit porezni položaj. A da bi se razumjelo o čemu je riječ, valja najprije nabrojiti sve vrste dohotka oporezive kriznim porezom i sve vrste dohotka izuzete od obveze zaračunavanja i plaćanja kriznog poreza. 

Na meti plaće i mirovine
Prema Zakonu o kriznom porezu propisana je obveza plaćanja samo na neke vrste dohotka, na plaće i mirovine kao dohotke od nesamostalnog rada, zatim na drugi dohodak (honorare) te za dividende i udjele u dobiti (ni dividende ni udjeli u dobiti zapravo nisu vrste dohotka).A izvan sustava oporezivanjem kriznim porezom ostale su četiri vrste dohotka: dohodak od samostalne djelatnosti koji ostvaruju obrtnici i osobe samostalnih zanimanja upisane u neki od registara, kao i osobe koje su izabrale da će voditi poslovne knjige za evidentiranje drugog dohotka umjesto da plaćaju porez po odbitku. Krizni se porez ne treba plaćati ni na dohodak od imovine i imovinskih prava. Ne plaća se ni na dohodak od kapitala (kamata i kupnje opcijskih dionica), kao ni na dohotke od osiguranja. I sad bi trebalo tražiti od Ustavnoga suda procjenu je li osnovano da se naplaćuje krizni porez zaposlenome koji je ostvario, primjerice, 8.000,00 kuna neto plaće, a ne naplaćuje se nekome tko se bavi istom djelatnošću ali kao osoba samostalnog zanimanja. Pojednostavnjeno, Ustavni sud bi trebao ocijeniti je li osnovano da suci ili korporativni pravnici kao zaposleni moraju platiti krizni porez na svoju neto plaću od 8.000,00 kuna, a javni bilježnici ili odvjetnici na istih 8.000,00 kuna neto dohotka to ne moraju.

Neznanje ili namjera
I sad se postavlja pitanje jesu li poreznici, predvođeni ministrom Šukerom i državnim tajnikom Ivicom Mladineom, zbog svoje nekompetentnosti propustili u Zakon o kriznom porezu uvrstiti spomenute četiri vrste dohotka? Ili su to uradili namjerno, jer te četiri izuzete vrste dohotka ostvaruje, prema mojoj slobodnoj procjeni, više od 100 tisuća osoba s uglavnom velikim utjecajem. Revolt tih 100 tisuća osoba mogao bi ozbiljno ugroziti opstanak i Zakona o kriznom prezu i ministra Šukera, a bogme i klimave Vlade Jadranke Kosor. Kolega Šajatović je u svojoj kolumni tu skupinu nazvao ‘skijaškim sindikatom’, jer su pripadnici te skupine, unatoč krizi, i zimus bili na skijanju.
Ipak se na kraju nameće zaključak da su svi redom nekompetentni: Vlada, Šuker i Mladineo, kao i cjelokupne porezne vlasti u Hrvatskoj. Ne znaju čak osmisliti ni porezne izuzetke. 

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb