Obrasce za isplatne liste poduzetnici smiju prilagođavati

Pravilnik o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine stupa na snagu 1. srpnja (NN 32/15), a do tada su poslodavci dužni svoje obračunske isprave uskladiti s njim. Javio nam se poduzetnik kojemu baš nisu jasne odredbe tog pravilnika, a vjerujemo da ih ima još koji su zbunjeni njegovim odredbama, pa je ovo prilika da ih rastumačimo.

Najprije kažimo da se za tumačenje ne treba obraćati Poreznoj upravi, kao što je učinio naš čitatelj, jer su nam tamo rekli da je Pravilnik radilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i to je prava adresa za pomoć u vezi s tim problemom. No ujedno upućujemo i kritiku Poreznoj upravi zato što do danas nije odgovorila na njegov upit i uputila ga kao što je nas i da se nije nama obratio, možda do 1. srpnja ne bi ni uskladio isplatne liste u svom poduzeću.

Prva su nedoumica obrasci IP1, NP1, IO1 i IO2, koji su sastavni dio Pravilnika (čl. 9.), ali nije jasno moraju li se obvezno popunjavati ili služe kao ogledni primjer. Logika kaže da su obvezni, ali poduzetnike buni činjenica da neki elementi u Pravilniku nisu u tim obrascima.

Nisu sveto pismo

Primjerice, poduzetnik kaže da u Pravilniku (čl. 3., st. 13.) piše 'datum određen za isplatu plaće' i odnosi se na jednu stavku (isplatu plaće), no u obrascu IP1 traže se datumi za pet stavki (neto isplaćena plaća, dva stupa mirovinskog osiguranja, predujam poreza i prireza, vrsta i iznos obustave). Što da u tom slučaju radi tvrtka, odnosno kako riješiti nesuglasicu između Pravilnika i obrazaca, pita naš čitatelj. Još je jedan primjer u čl. 3., st. 4. Pravilnika u kojem piše 'sati neopravdanog izostanka radnika krivnjom radnika'. U obrascu IP1 toga nema, ali se nalazi u NP1. Zato je pitanje moraju li isplatne liste biti usklađene s onim što piše u Pravilniku ili prema obrascima i kako se može riješiti nesuglasje između Pravilnika i obrazaca.

U Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđuju našu pretpostavku da je popunjavanje obrazaca obvezno kod predavanja isplatnih lista, pri čemu poslodavci te obrasce mogu prilagoditi, odnosno proširiti sadržajem podataka koje oni vode, a nisu navedeni u obrascima. Znači, obrasci nisu sveto pismo i mogu se mijenjati, tj. kako kažu u Ministarstvu, prilagođavati se. To znači da je i nedoumica u vezi s rubrikom 'datum određen za isplatu plaće' u Pravilniku riješena jer poduzetnik popunjava pet elemenata koji su navedeni u obrascu ili čak više njih.

Apel Ministarstvu

– Tako bi, primjerice, u slučaju kada se radniku plaća obustavlja prema više osnova, poslodavac mogao, umjesto jedne rubrike 'vrsta i iznos obustave', kreirati i više takvih rubrika kako bi mogao obustave kojih je više evidentirati svaku zasebno. Isto se odnosi i na sve ostale podatke za vođenje kojih bi poslodavac obrazac mogao prilagoditi, odnosno proširiti – poručuju iz Ministarstva.

Mora se priznati da je Pravilnik dosta nezgrapno sročen i prema onome što smo pročitali, morao bi se vjerojatno i neki pravnik udubiti u tu materiju kako bi se obveze prema državi ispoštovale.
Zato bismo apelirali na zaposlene u Ministartvu rada i mirovinskog sustava da nađu način na koji bi popravili te nedostatke Pravilnika jer će sigurno još biti onih u nedoumici. Isto tako, sigurno će biti i onih koji će u početku griješiti, pa bi bilo dobro da im se u prvih nekoliko mjeseci objasni gdje to griješe.