Pravda za sve

Poreznici bi naplatili doprinose deset godina nakon odjave obrta

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Poreznici doprinosima diskriminiraju porezne obveznike.Tisuće obrtnika moralo je u bankrot zbog prisilno naplaćenih doprinosa i za razdoblje u kojemu nisu zaradili ni kunu.

piše Ivica Grčar
[email protected]

Pita čitatelj smatraju li hrvatski poreznici da nezaposlenima koji su iznenada postali socijalni slučajevi treba zaplijeniti i preostalu imovinu zbog prisilne naplate doprinosa. I odgovaram čitatelju: ‘Da, hrvatski poreznici upravo to rade.’ Tisućama su obrtnika nakon bankrota i odjave obrta poreznici prisilno naplatili doprinose, tobože neplaćene u razdoblju u kojemu obrtnici nisu imali ni kunu prihoda od obrta.U ovoj rubrici objavili smo i pritužbe (bivših) odvjetnika koji su se zbog nedostatka posla morali ispisati iz Registra odvjetnika. Unatoč ispisu nisu se mogli odmah zaposliti kao pravnici jer su ih poreznici teretili za doprinose za razdoblje u kojemu od odvjetništva nisu ostvarili ni kune. A dok se ne podmire tobožnji doprinosi, ne mogu se odjaviti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i prijaviti kod novog poslodavca.

Izmišljeni dug Čitatelj piše da je 1994. registrirao ‘turističku djelatnost čuvanja čamaca i prikolica za kampiranje’ radi čuvanja turistima njihovih pokretnina tijekom zime. Tad nije bio obvezan na to plaćati nikakve doprinose, nego samo porez, podsjeća čitatelj.Nakon nekoliko godina čitatelj je odustao od te djelatnosti zbog nelojalne konkurencije crnog tržišta. Djelatnost nije odjavio smatrajući da će se ukinuti prema sili zakona. U međuvremenu je čak prodao zemljište na kojem se obavljala ta djelatnost. No prije otprilike tri godine bez ikakva mu je povoda s uplatnicama Porezne uprave za doprinose dostavljena obrtnica. Nije na vrijeme reagirao smatravši da su obrtnica i uplatnice bespredmetne desetak godina nakon prestanka obavljanja djelatnosti.

Nejednakost obveznika doprinosa
Zakonom o doprinosima propisana je nejednakost građana. Primjerice, za obrtnike i slobodna zanimanja s manjim godišnjim prihodima (do 80 tisuća kuna) ukupno će porezno opterećenje zbog doprinosa premašiti i 80 posto ostvarenog dohotka, a opterećenje se smanjuje razmjerno povećanju dohotka (i na 30-ak posto kod obveznika s 500 i više tisuća kuna godišnjeg dohotka). Poreznici isto tako diskriminiraju porezne obveznike koji se opredijele voditi poreznu evidenciju i zaračunavaju im doprinose, ali istodobno ih ne zaračunavaju obveznicima koji porez plaćaju nakon odbitka (paušalno) unatoč tomu što i jedni i drugi obavljaju istu djelatnost i imaju jednak položaj u sustavima zdravstvene i mirovinske zaštite.

Porezna uprava, međutim, obračunala je dug za doprinose od 90-ak tisuća kuna i upisala založno pravo na svu čitateljevu imovinu (vrijednu 40-ak milijuna kuna). Tu imovinu čitatelj je naslijedio, dakle ništa od te imovine nije stekao prihodom od toga tobožnjeg obrta. I na taj tobožnji dug poreznici redovito obračunavaju 14 posto kamata. Čitatelj upozorava poreznike kako ga ne mogu teretiti za nešto što nikad nije zaradio. Poreznici sliježu ramenima i ponavljaju da čitatelj tobožnje doprinose mora platiti, makar prodao krov nad glavom. Čak su ga, kaže, nakon nekoliko dana nazvali i u ponovljenu mu razgovoru objasnili da je ‘u gabuli’. Dodao bih samo da čitatelj očito nije shvatio poruku ponovnog razgovora - mislim da je to bio poziv na korupciju.

Obmanjivanje Poreznici doprinose za tzv. obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno) malo prikazuju kao ‘premiju za osiguranje’, a malo kao namjenski porez, ovisno o tome što im zatreba da bi obmanuli obveznike doprinosa. Doprinosi su nedvojbeno porezi, različiti od ostalih poreza samo po tome što im je unaprijed određena namjena (primjerice, doprinos za zdravstvenu zaštitu).I vrijedećim je zakonom o doprinosima ubiranje doprinosa definirano kao naplata poreza. Inače, taj je zakonski tekst nomotehnički i gramatički nepismen, sadržajno zbrkan, s brojnim ponavljanjima, pun nemuštih formulacija i tautologije. Odgovoran je u Središnjem uredu Porezne uprave u Ministarstvu financija Tomo Šnajder, šef odjela, kao osoba koja ‘kreira’ propise o naplati doprinosa.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta:
[email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci